2020. - GODINA KORONAVIRUSA

O UZROČNIKU: 

SARS-CoV-2 novi je koronavirus koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom, a COVID-19 je bolest uzrokovana ovim virusom. Usprkos mišljenju mnogih, COVID-19 nije samo „vrsta gripe“, već jedinstvena i specifična bolest koja zahtjeva i specifičan pristup. Prijenos SARS-CoV-2 je kapljični, kihanjem i kašljanjem, direktnim kontaktom te preko predmeta koji su onečišćeni izlučevinama koje sadrže virus, a mjesto ulaska virusa su oči, nos i usta. Vrijeme od zaraze do pojave simptoma je između 2 do 14 dana, a osoba je zarazna 48 sati prije pojave prvih simptoma i 10 dana od pojave simptoma.

KLINIČKA SLIKA: 

Klinička slika COVID-19 infekcije vrlo je raznolika te je često nemoguće predvidjeti tijek bolesti. Na infekciju bi trebalo posumnjati ako se jave neki od sljedećih simptoma: povišena temperatura (iznad 37.2°C), kašalj, otežano disanje, glavobolja, grlobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak okusa i mirisa, gastrointestinalni simptomi (mučnina, povraćanje, proljev, grčevi). U teškim slučajevima može doći do razvoja upale pluća i respiratornog distres sindroma, sepse i smrtnog ishoda. Teži oblik bolesti češći je kod osoba starije životne dobi (iznad 65 godina) i onih koji boluju od nekih kroničnih bolesti te koriste lijekove koji slabe imunološki sustav.

TESTIRANJE:  

Osobe koje primijete neke od navedenih simptoma, trebale bi se javiti svojim izabranim liječnicima obiteljske medicine radi procjene potrebe za testiranjem. Skupine koje su prioritetne kod testiranja su osobe kod kojih postoji rizik razvoja teške bolesti i potrebe za bolničkim liječenjem, zdravstveni djelatnici te osobe koje razviju simptome,a članovi su kolektiva, kao što su vrtići i ustanove za socijalnu skrb.  Ključno je rano djelovati, pa je važno da svi oni koji još čekaju termin testiranja ili dolazak nalaza, budu izolirani od ostalih osoba.

DEFINICIJA BLISKOG KONTAKTA:

Često se postavlja pitanje definicije bliskog kontakta. To je svaki onaj kontakt sa zaraženom osobom na udaljenosti manjoj od 2 metra, a dulje od 15 minuta. Boravak u istoj prostoriji sa zaraženim, a na većoj udaljenosti, može se smatrati bliskim kontaktom, ovisno o simptomima. Dijeljenje kućanstva sa zaraženim, izravni tjelesni kontakt te kontakt s tjelesnim izlučevinama, također predstavljaju vrste bliskog kontakta. Svi oni koji su ostvarili bliski kontakt s osobom oboljelom od COVID-19, nužni su provesti 10 dana u samoizolaciji, bez kontakta s ostalim osobama. Zaražene osobe moraju se izolirati tako da ne dijele zajedničke prostorije s ostalim osobama, ne spavaju u istoj prostoriji, ne jedu za istim stolom, ne koriste zajedničke predmete, ako postoji mogućnost, trebaju koristiti zasebni sanitarni čvor. Ako koriste neke predmete koje upotrebljavaju i ostali, zdravi ukućani, nužno je da se ti predmeti dezinficiraju, a prostorije u kojima je boravio zaraženi provjetre.

MJERE PREVENCIJE:

Jedini način da zaustavimo ovu pandemiju su mjere prevencije. Uzrečica „ostanimo odgovorni“ često se čuje s malih ekrana, a podrazumijeva poštivanje higijenskih i epidemioloških mjera:

- nošenje zaštitne maske, koje je obavezno u svim zatvorenim prostorima, a smanjuje mogućnost kapljičnog prijenosa virusa,

- što češće pranje ruku i korištenje dezinficijensa, a izbjegavanje dodirivanja očiju, usta ili nosa neopranim rukama,

- držanje fizičkog razmaka, 2 metra, da bi se izbjegla mogućnosti prijenosa, te provjetravanje prostorija u kojima boravi više ljudi.

Bitno je napomenuti da je nošenje maske mjera koja je obavezna i za osobe koje su već preboljele COVID-19. Iako se smatra da u naredna 3 mjeseca nije moguća ponovna zaraza, nije poznato da li te osobe ipak mogu biti prijenosnici zaraze. Provođenje svih ovih mjera iznimno je važno u ustanovama za smještaj starijih osoba i osoba s invaliditetom, koje predstavljaju vulnerabilne skupine. Da ne bi došlo do nekontroliranog širenja virusa među korisnicima, bitno je održavati higijenu, spriječiti okupljanja, redovito čistiti prostore i dezinficirati često korištene predmete, kao što su telefon i kvake. Od djelatnika takvih ustanova očekuje se odgovornost i postupanje u skladu s epidemiološkim mjerama, kako na poslu, tako i u privatnom životu.

POSLJEDICE COVID-19 BOLESTI: 

Osim direktnog utjecaja na zdravlje, COVID-19 ima i niz indirektnih posljedica. Kako je velik dio zdravstvenih kapaciteta usmjeren na borbu s novim koronavirusom, kronični pacijenti, ali i preventivne medicinske djelatnosti pali su u drugi plan. Važno je spomenuti i psihičke posljedice pandemije. Mnogi su iskusili osjećaj straha, tjeskobe i samoće kroz višemjesečno trajanje ovog iznimno stresnog stanja. Tome su posebice izloženi korisnici različitih smještajnih ustanova,kojima su u ovim uvjetima i ograničene mogućnosti posjeta i izlazaka iz ustanova. U borbi protiv COVID-a, ne smijemo zapostaviti i sve ove ostale aspekte zdravlja.

RAZLOG ZA OPTIMIZAM:

Da ne bi sve bilo tako crno, 2020. godina završava s nadom u moguć povratak „normalnom“ životu, koji nam je mnogima već nezamisliv, bez nošenja maski i bez 2 metra razmaka. Cjepivo protiv SARS-CoV-2 najkonkretnija je mjera koja bi pomogla u sprečavanju širenja ove bolesti. Jedinstvenog lijeka za COVID-19 nema, tako da je najbolji način liječenja, zapravo sprečavanje obolijevanja. I dok pandemija i dalje ne jenjava,a virus dominira našim životima, preostaje nam da ostanemo odgovorni, držimo razmak i nadamo se boljem sutra.                                                                           

Priredila:

Lucija Bajkovec, dr.med.