Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 31. svibnja svake godine obilježava kao Svjetski dan nepušenja.
Ovogodišnji prigodni slogan Svjetske zdravstvene organizacije je “Zaštitimo žene od duhanskog dima», a njime se želi upozoriti na štetne učinke marketinga duhana usmjerenog ženama i djevojkama, te na potrebu da blizu 170 potpisnica Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom zabrane svako reklamiranje duhana, promociju i sponzoriranje od strane duhanske industrije.
Obzirom da se pušenje smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za nastanak brojnih bolesti toga se dana u mnogim zemljama provode brojne preventivne aktivnosti posvećene suzbijanju epidemije pušenja, a ove godine istaknuta je kao vodeća tema važnost nadzora epidemije konzumiranja duhanskih proizvoda među ženama.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava : „ Svakih 8 sekundi u svijetu umre jedan čovjek kao žrtva štetnog djelovanja duhana!“ Godišnje to iznosi oko 5 milijuna ljudi, a ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja do 2030. godine umirat će 10 milijuna ljudi godišnje zbog štetnih djelovanja pušenja!
U Hrvatskoj prema procjeni HZJZ od bolesti vezanih uz pušenje umire oko 9000 osoba.
Prema procjenama SZO pušači zbog prerane smrti u prosjeku gube 20-25 godina od svog očekivanog trajanja života, a 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerojatno će umrijeti od neke bolesti izazvane pušenjem.
Prema nekim autorima rizik za rak bronha i pluća je 20 puta veći u pušača nego u nepušača, rizik za koronarnu bolest srca je do 3 puta veći, a za cerebrovaskularnu bolest do 4 puta veći.
I pasivno pušenje – izloženost duhanskom dimu u prostoru predstavlja opasnost za zdravlje. Dugotrajna izloženost duhanskom dimu u odraslih nepušača povećava rizik obolijevanja od koronarne bolesti za 25 %, te 30-35 % od raka bronha i pluća.U dojenčadi i male djece izložene duhanskom dimu češće su upale respiratornog trakta, srednjeg uha, povećana vjerojatnost razvoja astme, povećana učestalost sindroma iznenadne smrti dojenčeta.
Pušenje je jedna od najraširenijih bolesti ovisnosti čije se štetne posljedice najčešće očituju u srednjoj i starijoj životnoj dobi, ali se navika pušenja najčešće stiče u adolescentnom razdoblju života.
Zahvaljujući brojnim preventivnim aktivnostima koje se provode na suzbijanju pušenja u nekim se razvijenim zemljama počinje zapažati trend smanjenja broja pušača među muškarcima dok je broj pušača među ženama u nekim zemljama u porastu. U pola država u kojima su istraživani trendovi pušenja među mladima, adolescentice puše cigarete podjednako kao i adolescenti, a u nekima i više od svojih muških vršnjaka.
Prema podacima SZO u svijetu je danas oko 9% pušača među ženama za razliku 40% pušača među muškarcima.
Duhanska industrija zato kao svoju ciljnu populaciju za regrutiranje novih pušača odabire žene te je nužno da zaštita žena od duhanskog dima na poslu, ali i u vlastitom domu bude važan dio sveobuhvatne strategije nadzora nad duhanom.
Epidemija pušenja cigareta među ženama temelji se na nastojanjima duhanske industrije da uvjeri žene da je pušenje znak slobode te da pomaže održavanju vitkosti.
Žene koje puše imaju češće probleme s trudnoćom, prijevremenim porodom, smrću dojenčadi, nedostatkom majčinog mlijeka te imaju veći rizik za rak vrata maternice i rak dojke u premenopauzalnom razdoblju.
U mnogim zemljama majke ne mogu zaštiti sebe i svoju djecu od duhanskog dima iz okoliša jer na žalost samo 9% populacije svijeta ima propise o sveobuhvatnoj zabrani reklamiranja duhana, a samo 5,4 % odgovarajuće zakone o zaštiti od duhanskog dima.
Stoga na ovogodišnji Svjetski dan nepušenja Svjetska zdravstvena organizacija potiče vlade država da obrate pažnju na zaštitu žena od marketinga duhanske industrije i izloženosti duhanskom dimu i stvaranju nikotinske ovisnosti. Time se može smanjiti učestalost srčanog i moždanog udara, pojedinih sijela raka i respiratornih bolesti koje su u porastu u žena.
Uporaba duhana mogla bi imati smrtni ishod za milijardu ljudi u ovom stoljeću.
Spoznaja o značenju uporabe duhana u žena i poduzimanje odgovarajućih mjera mogli bi spasiti mnogo života!
Podaci preuzeti s http://www.who.int/tobacco.
Pripremila: Diana Uvodić-Đurić, dr.med.