Mentalno je zdravlje sastavni dio općeg zdravlja osobe, a predstavlja važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca i za obitelj. Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, sposobna zasnovati obitelj i biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu, i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Na svjetskoj razini naglašava se važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava se pozornost na probleme mentalnog zdravlja.
Poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju istinski zdravstveni problem kojem valja prići kao i problemu tjelesnog zdravlja. Zbog česte pojavnosti i sve veće učestalosti, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, narušavanja kvalitete života kako bolesnika tako i njegove obitelji, duševne bolesti i mentalni poremećaji predstavljaju jedan od važnijih javnozdravstvenih problema i u svijetu i kod nas, i sve više pažnje se polaže na očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja. Statistike o broju oboljelih, o uzrocima onesposobljenosti za rad, o bolničkom liječenju i uzrocima mortaliteta stavljaju mentalne poremećaje pri vrh liste najčešćih bolesti. Trend hospitalizacija zbog duševnih poremećaja je u porastu u posljednjih 15 godina. Primjerice, posljednjih godina značajno se povećala učestalost depresija: depresivni poremećaj jedan je od najozbiljnijih mentalnih poremećaja koji uzrokuje duševnu patnju i razara funckioniranje osobe. Predviđa se (prema procjenama svjetske zdravstvene organizacije WHO) da će do 2020. godine depresija postati druga po redu na listi vodećih bolesti.
Osobe poremećenog mentalnog zdravlja često su preplašene, očajne, zbunjene i izuzetno im je potrebna pomoć i podrška od strane najbližih, a također i od strane društva. Osobe s mentalnim poremećajima su negativno obilježene, odbačene. Izostanak prepoznavanja i liječenja mentalnih bolesti može imati tragične posljedice, kao što je samoubojstvo. Broj samoubojstava je iznimno velik. Prema podacima iz 2008. g. u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj oko 1000 ljudi godišnje počini suicid. Na svaki dovršeni suicid dolazi oko osam pokušaja suicida, a oko tri puta više ljudi intenzivno razmišlja o suicidu.
Stoga ne treba zanemarivati probleme mentalnog zdravlja u odnosu na probleme tjelesnog zdravlja. Osobito treba istaknuti čestu međupovezanost tjelesnih bolesti sa narušenim mentalnim zdravljem, što znači da bilo koja tjelesna bolest može imati za posljedicu mentalne zdravstvene probleme; s druge strane, mnoge poznate nam bolesti razvile su se zbog poremećenog mentalnog zdravlja i nesposobnosti osobe da se uspješno nosi sa stresovima koji su naša svakidašnjost. Povezanost dobrog mentalnog i tjelesnog zdravlja značajna je za uspješan rast i razvoj u svakoj životnoj dobi.
Mentalna bolest može se dogoditi svakom i nitko ne mora bti izuzet, stoga je osobito važno osvijestiti postojanje problema takve vrste, prepoznati kod najbližih i pravovremeno intervenirati.
Istraživanja pokazuju da postoje genetski i biološki uzroci mentalnih poremećaja te da se mogu učinkovito liječiti. Načini za izlječenje se poboljšavaju iz godine u godinu.
Za promicanje mentalnog zdravlja raspoložive su učinkovite mjere zasnovane na dokazima i iskustvima.
– pristup mentalnim poremećajima kroz preventivne aktivnosti
– rad na očuvanju mentalnog zdravlja djece, adolescenata i odraslih
– skrb o mentalnom zdravlju rizične i ranjive populacije
– obrazovno djelovanje prema školama, vrtićima, radnim organizacijama, lokalnim zajednicama
– promocija mentalnog zdravlja za sve: provođenje programa usmjerenog na prosvjećivanje stanovništva kako zaštititi mentalno zdravlje
– unapređenje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima, podrška oboljelima od mentalnih poremećaja i rad s obiteljima osoba s poremećenim mentalnim zdravljem
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje, pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije bavi se onim dijelom mentalnog zdravlja koje je usmjereno na prevenciju, na rano otkrivanje i što ranije učinkovito saniranje mentalnih problema; provodi sustavne aktivnosti s ciljem pomoći rizičnoj populaciji, oboljelima koji se sureću s navedenim problemima, i sa savjetodavnim radom i podrškom njihovim obiteljima. Rad se provodi s djecom i mladima sa psihičkim problemima, s problemima učenja, koji imaju probleme s vršnjacima, ili su problematičnog ponašanja; s odraslima koji su skloni ponašanjima koja nisu društveno prihvatljiva – ovisnosti, agresija, i slično.
U Djelatnost se mogu obratiti bez uputnice, svakim radnim danom od 7:00 do 15:00 osim utorka kad je radno vrijeme 12:00 do 20:00 sati. Tel: 040 – 314 400, 314-401.