Pandemija koronavirusa je izvor stresa za većinu ljudi jer predstavlja realnu prijetnju zaraze i potencijalno ugrožavanje našeg fizičkog zdravlja. Uz neizvjesnost koju nosi svaki novi dan, sasvim je normalna prisutnost zabrinutosti i anksioznosti, dok kod nekih osoba ovakva situacija generira strah, osjećaje bespomoćnosti i beznađa, a može se pojaviti i panika.
U nizu propisanih mjera zaštite javnog zdravlja, uz pomnu osobnu higijenu određeno je socijalno distanciranje – maksimalno ostajanje kod kuće i isključivanje svih ne-nužnih društvenih aktivnosti i kontakata. Socijalna isključenost nekima dodatno otežava suočavanje sa stresnom situacijom i može pridonijeti lošem emocionalnom stanju zbog pridodavanja osjećaja usamljenosti i depresivnog raspoloženja.
Sasvim je razumljivo i normalno osjećati se ranjivo i preplavljeno strahom i negativnim osjećajima vezano za pandemiju. Stres, nervoza, osjećaji nemira i napetosti, tjeskoba i depresija – sve to su stanja koja su ozbiljna prijetnja mentalnom zdravlju, a narušeno mentalno zdravlje prijetnja je i tjelesnom zdravlju. Stoga je važno da smo svi upoznati i koristimo postupke koji nas mogu zaštititi od negativnih posljedica stresa.
Postoji niz preporuka i savjeta kako se čim učinkovitije nositi s aktualnim nepovoljnim okolnostima u cilju brige o vlastitom mentalnom zdravlju. Između ostalog, svakako se predlaže redovito kontaktirati s drugim ljudima putem telefona, društvenih mreža i e-pošte, jer takvi načini omogućuju zadržati bliskost s osobama koje su nam važne, omogućuju dobivanje podrške i umanjuju socijalnu izoliranost (više o tome kako se povezati s drugima možete pročitati ovdje). Preporuke nadalje uključuju i redovito vježbanje, očuvanje higijene spavanja, zdravu i uravnoteženu prehranu (o pravilnoj prehrani tijekom pandemije možete pročitati ovdje). Uputno je stvoriti dnevnu rutinu, što pridonosi očuvanju osjećaja normalnosti. Potrebno je upravljati vlastitim praćenjem pandemije u medijima: nije uputno izbjegavati vijesti i dobro je stalno se informirati i educirati, ali ograničiti unos vijesti na one iz provjerenih izvora. Također bismo trebali biti svjesni i izbjegavati navike koje dugoročno nisu korisne, poput pušenja i pijenja alkohola. (detaljnije smjernice o brizi za mentalno zdravlje tijekom pandemije možete pročitati ovdje).
Ipak, i uz slijeđenje ovakvih preporuka, kod mnogih osoba često se u glavama vrte “samorazgovori” koji obiluju brigama i negativnim mislima o najgorim scenarijima, mislima koje precjenjuju neka loša događanja. Negativne misli pokreću u tijelu niz uznemirujućih senzacija poput pojačanog lupanja srca, pritiska u glavi, grčeva u želucu… što pridonosi intenziviraju nepovoljnih emocija. No i u takvim situacijama postoje strategije samopomoći vlastitom mentalnom zdravlju.
Stručnjaci za mentalno zdravlje iz relevantnih institucija i organizacija – Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo – osmislili su i izradili Program očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa.
Program uključuje niz korisnih i praktičnih vještina, svima dostupnih, za mogućnost upravljanja osobnom psihičkom dobrobiti u ovim vremenima. Program se sastoji od niza preporuka i savjeta zauzimanja za sebe učenjem razmišljanja na učinkovitiji način, zaustavljanjem uznemirujućih misli koje potiču tjeskobu, osnaživanjem i opuštanjem. Preporuke omogućavaju promjene u nekoliko područja mentalnog funkcioniranja, pri čemu svako područje ima pozitivan utjecaj na ostala. Ciljevi su postići realna razmišljanja koja će dovesti do olakšavajućih emocija te uravnoteženog gledanja na pozitivne i negativne događaje.
Program se sastoji od:
- Uputa za vježbe disanja
- Preporuka za suočavanje sa stresom
- Uputa za progresivnu mišićnu relaksaciju
- Načina prevladavanja uznemirujućih misli
- Preporuka za slušanje glazbe za opuštanje i poboljšanje spavanja
Sve upute mogu se naći putem poveznica na web stranicama institucija čiji stručnjaci su sudjelovali u njihovoj izradi:
Ukoliko ipak, uz sve dobre preporuke ne uspijevate sami izaći na kraj s tjeskobom ili drugim teškoćama mentalnog zdravlja, pozivamo vas da se posavjetujete s našim stručnjacima pozivom na telefonski broj 099 222 1 888. Razgovor sa stručnom osobom pomaže smanjiti razinu strepnje i nesigurnosti, tjeskobe i straha, a onima koji su prešli granicu stanja u kojoj je takav vid pomoći dostatan, savjetovat će se načini za ostvarivanje druge razine psihološke pomoći ili liječenja.
Berta Bacinger Klobučarić, prof. psihologije
Diana Uvodić-Đurić, dr. med.
Ivona Orlović, dr. med.