24.03. obilježavamo svjetski dan tuberkuloze u sjećanje na dr.Roberta Kocha koji je 1882 . godine na taj dan u Berlinu objavio otkriće uzročnika tuberkuloze – M. tuberculosis.
Danas, 129 godina poslije, tuberkuloza je i dalje vodeći uzrok bolesti i smrtnosti od bakterijskih bolesti , diljem svijeta, osobito u Aziji i Africi. O njenom značaju govori i to da je prema globalnim ciljevima Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO) uvrštena kao Razvojni milenijski cilj broj 6, čija je glavna svrha zaustaviti i smanjiti incidenciju tuberkuloze do 2015.god.( Stop TB strategy).
Prema podacima SZO 2009. godine u Svijetu je bilo 9,4 milijuna novooboljelih, a 1,7 milijuna ljudi je umrlo od tuberkuloze. Jedna trećina svjetske populacije latentno ( nema znakova bolesti ) je zaražena tuberkulozom.
U Hrvatskoj je 2009. incidencija (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika ) bila 19 / 100 000 ( incidencija u svijetu je 139 / 100 000 ) , a u Međimurju 22,8 / 100 000.
Tuberkuloza je bolest koju uzrokuje bakterija , Mycobacterium tuberculosis. To je bakterija koja sporo raste ( zato treba dugo čekati na mikrobiološki nalaz ) i otporna je na brojne kemijske i fizikalne faktore. Širi se isključivo od čovjeka do čovjeka malim kapima (aerosol) dok osoba kašlje, kiše ili govori. Bolest prvenstveno zahvaća pluća , ali može i druge organe i tkiva. Kad bakterija uđe u organizam imunološki sustav može je uništiti ( nema bolesti) ili se razvije bolest( 10 do 30 % osoba koje su bile izložene uzročniku se zarazi, a od njih samo 5 do 10 % razvije aktivnu tuberkulozu ) .Također kao rezultat međudjelovanja bakterije i imunološkog sustava može doći do zaustavljanja rasta bakterije ( nema znakova bolesti i osoba nije zarazna za okolinu ali je latentno inficirana- bakterija se može „ probuditi „iz stanja mirovanja ako imunološki sustav oslabi).
Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju nalaza : kliničkog ,radiološkog , citološkog te mikrobiološkogkoji je temeljni i obavezni dio svakog nacionalnog programa za suzbijanje tuberkuloze. Konvencionalna mikrobiološka dijagnostika uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju na krutim i tekućim podlogama te ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike. Od ostalih tu su amplifikacijske i hibridizacijske metode dokazivanja nukleinskih kiselina. Više o mikrobiološkoj dijagnostici u našem laboratoriju saznajte ovdje.
Što se tiče liječenja ,tuberkuloza se uglavnom dobro liječi antituberkuloticima, međutim pojava sojeva otpornih na antituberkulotike ( tzv. MDR i XDR sojevi-multi drug i extensively drug resistant ) može otežati liječenje. U Hrvatskoj imamo vrlo mali broj bolesnika s MDR tuberkulozom, a XDR tuberkuloza u Hrvatskoj , za sada, nije zabilježena.
Iako je u našim krajevima broj novooboljelih od tuberkuloze sve manji, na nju treba misliti. Smanjenje broja oboljelih odnosno pad incidencije rezultat je zajedničkog rada različitih službi od zdravstvenih (liječnici, medicinske sestre, …) do socijalnih radnika, odnosno čitave društvene zajednice. Uvijek treba imati na umu da je tuberkuloza bolest koja se može i spriječiti i liječiti ,a zemlje s niskom incidencijom ukazuju nam da se to postiže jedino zajedničkim radom i suradnjom različitih službi, odnosno dobro organiziranim nacionalnim programima.
Ovogodišnja kampanja SZO nastavak je kampanje iz 2010. pod sloganom ” On the move against tuberculosis ” ( pokrenimo se protiv tuberkuloze ), a ista je ispirirana inovacijama u dijagnostici i liječenju tbc. Izazov ovogodišnje kampanje su brzi testovi za dokazivanje tuberkuloze, brži protokoli liječenja tbc te djelotvorna vakcina (više o tome vidi na www.stoptb.org).
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti ( ECDC ) uz svjetski dan tuberkuloze ukazuje na problem dječje tuberkuloze i šalje nam 3 glavne poruke :
- Mnogo djece u EU/EEA i danas boluje od tbc (više od 3300 slučajeva u 2009.godini).
- Dječja tuberkuloza je marker prijenosa tbc u zajednici.
- Dijagnostika tbc u djece je izazov – samo 19 % dječje tuberkuloze je mikrobiološki dokazano u 2009.god. U EU.