SVJETSKI DAN TUBERKULOZE- WORLD TB DAY

24.3. obilježavamo svjetski dan tuberkuloze u sjećanje na dr. Roberta Kocha koji je na taj dan 1882. godine u Berlinu objavio otkriće uzročnika tuberkuloze – Mycobacterium tuberculosis.

I ovogodišnja kampanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) provodi se pod sloganom “STOP TB IN MY LIFETIME” (Zaustavimo tuberkulozu u mom životnom vijeku). Kampanja ohrabruje ljude diljem svijeta da pokrenu promjene koje će dovesti do zaustavljanja tuberkuloze u svijetu, a za koje očekuju da će se dogoditi za vrijeme njihovog životnog vijeka.

Danas je tuberkuloza i dalje vodeći uzrok bolesti i smrtnosti od bakterijskih bolesti diljem svijeta, osobito u Aziji i Africi. Cilj SZO je smanjiti globalno opterećenje tuberkulozom do 2015. godine (Stop TB strategy)

Trenutno je trećina svjetskog stanovništva inficirana uzročnikom tuberkuloze

Prema podacima SZO za 2011. godinu u svijetu je bilo 8,7 milijuna novooboljelih, a 1,4 milijuna ljudi je umrlo od tuberkuloze.

U Europi (uključena je i Hrvatska) bilo je 271288 novooboljelih, a 44000 osoba je umrlo od TBC.

U Hrvatskoj je 2011.god. bilo 679 novooboljelih (incidencija 15/100 000 ), a umrlo je 56 ljudi.

U Međimurju je 2011.god.bilo je 21 novooboljelih (incidencija 17,7/100 000).

Tuberkuloza je bolest koju uzrokuje bakterija M. tuberculosis. To je bakterija koja sporo raste i otporna je na brojne kemijske i fizikalne faktore. Širi se od čovjeka na čovjeka malim kapljicama (aerosolom) kad osoba kašlje, kiše ili govori. Bolest prvenstveno zahvaća pluća, ali može i druge organe. Simptomi su dugotrajni kašalj, iskašljaj (katkad s primjesama krvi), bolovi u prsima, slabost, gubitak na težini, povišena temperatura i noćno znojenje.

Od svih osoba koje su bile izložene uzročniku, njih 10 do 30 % se zarazi, a od zaraženih samo 5 do 10 % razvije aktivnu bolest. Ostali nemaju znakova bolesti i nisu zarazni za okolinu ali kod njih je prisutna tzv. latentna infekcija, odnosno bakterija se može probuditi iz stanja mirovanja ako imunološki sustav oslabi.

Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju kliničkog, radiološkog, citološkog te mikrobiološkog nalaza. Mikrobiološki nalaz je temeljni i obavezni dio svakog nacionalnog programa za suzbijanje tuberkuloze. Uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju na krutim i tekućim podlogama te ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike. Više o mikrobiološkoj dijagnostici u našem laboratoriju saznajte ovdje.

 

M.tuberculosis- svjetlosni mikroskop Rast na krutoj podlozi Rast na tekućoj podlozi

 

Liječenje tuberkuloze provodi se kombinacijom više antituberkulotika u trajanju od 6 mjeseci. Problem predstavlja pojava sojeva otpornih na antituberkulotike (tzv. MDR i XDR sojevi – multi drug i extensively drug resistant) što može otežati liječenje. U Hrvatskoj imamo vrlo mali broj bolesnika s MDR tuberkulozom, a XDR tuberkuloza u Hrvatskoj za sada nije zabilježena.

Međutim, prema podacima SZO, u zemljama europske regije je MDR tuberkuloza veliki problem (osobito u zemljama prijašnjeg SSSR-a).

U svijetu je prisutan trend smanjenja broja novooboljelih od tuberkuloze, dok je u našoj zajednici broj novooboljelih u blagom porastu u odnosu na prethodnu godinu.

Uvijek treba imati na umu da je tuberkuloza bolest koja se može i spriječiti i liječiti, a zemlje s niskom incidencijom ukazuju nam da se to postiže jedino zajedničkim radom i suradnjom čitave zajednice, odnosno dobro organiziranim nacionalnim programima.

Izvor podataka:
World Health Organization: www.who.int/tb
Stop TB Partnership: www.stoptb.org
European Centre for Disease Prevention and Control: www.ecdc.europa.eu
24. stručni sastanak hrvatskih mikobakteriologa