Danas (01.09.2011. godine) je u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije održana konferencija za medije tijekom koje je bio predstavljen natječaj „Pješke ili biciklom na posao“ koji u suradnji s Gradskim bazenima u Čakovcu organiziramo već četvrtu godinu.
Za dobro zdravlje te dug i kvalitetan život, izuzetno je važno voditi računa o redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Brojna su istraživanja pokazala da svakodnevno brzo hodanje u trajanju od 30 minuta smanjuje za 18% rizik nastanka srčanih bolesti, a rizik moždanog udara smanjen je za 11%. Vožnja biciklom još učinkovitije smanjuje rizik za brojne kronične bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 50% zaposlenika u Europi koji na posao dolaze automobilom, imaju udaljenost do posla manju od 5 kilometara. Premda je tu udaljenost moguće proći biciklom za 15-20 minuta, a brzim hodom za 30-50 minuta, rijetki se odlučuju za takav oblik transporta.
Sa željom da u domeni transporta povećamo broj aktivnih osoba, već četvrtu godinu organiziramo natječaj namijenjen zaposlenicima koji u tri tjedna natjecanja, od 05.09.-23.09.2011. godine, trebaju u svakom tjednu barem 3 dana pješačiti ili putovati biciklom na posao i s posla. Uključiti se mogu osobe kojima je udaljenost do posla najmanje 1 kilometar. Sudionici tijekom akcije bilježe broj prijeđenih kilometara, te po završetku akcije prijavljuju rezultate u Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Pristupnice s prijavom rezultata mogu se podići u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, u ambulantama obiteljske medicine te u ljekarnama, a možete ih skinuti i s naše web stranice- www.zzjz-ck.hr .
Nije se potrebno prijaviti na početku akcije, već će prijava rezultata započeti sa završetkom akcije, odnosno 23.09., a trajat će do 30.09.2011. godine. Prijave će se moći poslati poštom, a bit će omogućena i on line prijava na našoj web stranici.
Sudionici natječaja koji zadovolje sva tri kriterija za prijavu (barem 3 dana u svakom tjednu pješačiti ili voziti bicikl na posao i/ili s posla, najmanja udaljenost do posla 1km, prijeđeno najmanje 20 km tijekom cijele akcije), te pošalju prijavu u Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, ulaze u ždrijeb za izbor nagrada (zasebno u kategoriji pješaka i biciklista).
Izvlačenje dobitnika izvršit će komisija nakon završetka prijave. Dodjela nagrada će biti u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije 10.10.2011. godine.
Prva nagrada u svakoj kategoriji je bicikl, druga poklon bonovi za kupnju sportske opreme, a treća aparat za mjerenje broja koraka – pedometar. Za sve prijavljene osobe koje ispune pravila natječaja osigurane su jednodnevne karte za gradske bazene u Čakovcu, a za 10-tak sudionika sigurnosna oprema za pješake i bicikliste.
Nagrade su osigurali Komet d.o.o. Prelog, Trgovina Mihalec «Beciklin» Prelog i Čakovec, Ljekarna Čakovec, Gradski bazeni Čakovec, Općina Belica te Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa.
Premda se radi o vrijednim nagradama, ne smijemo zaboraviti da uz više kretanja čuvamo i unapređujemo svoje zdravlje, a istovremeno čuvamo okoliš od onečišćenja ispušnim plinovima te smanjujemo gužvu i nervozu sudionika prometa. Hodanjem i vožnjom bicikla u svrhu transporta štedimo na troškovima za gorivo, parkiranje i održavanje automobila a ujedno imamo mogućnost komunikacije s drugim osobama.
Apeliramo na sudionike natječaja da poštujući prometna pravila vode računa o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika u prometu, a posebno ističemo da u slučaju smanjene vidljivosti (danju i noću) biciklisti trebaju odjenuti reflektirajući prsluk ili reflektirajuću biciklističku odjeću, a pješaci također moraju biti označeni reflektirajućom materijom.
Uključite se u natječaj, učinite nešto dobro za svoje zdravlje, budite primjer drugima!
Organizatori:
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Gradski bazeni Čakovec
Važnost tjelesne aktivnosti za unapređenje zdravlja te prevenciju kroničnih bolesti
Nedovoljna tjelesna aktivnost je od strane Svjetske zdravstvene organizacije identificirana kao 4. vodeći rizični faktor za ukupnu smrtnost te se 6% ukupne smrtnosti može pripisati nedovoljnom kretanju. Kako je 2010. godine u Međimurskoj županiji umrlo 1.235 osoba, 74 smrti se mogu povezati sa sedentarnim načinom života i mogle su biti spriječene da su ljudi bili dovoljno aktivni.
Procjenjuje se također da se 21-25% obolijevanja od raka dojke i raka debelog crijeva može pripisati nedovoljnom kretanju kao i 27% obolijevanja od šećerne bolesti te 30% obolijevanja od ishemične bolesti srca.
Mnoga su znanstvena istraživanja potvrdila da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik obolijevanja od koronarne srčane bolesti i moždanog udara, šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, raka debelog crijeva i raka dojke te depresije. Uz to, izuzetno je važno istaknuti kako je redovita tjelesna aktivnost neophodna za održavanje poželjne tjelesne težine.
Stoga je nužno uložiti značajne napore u promoviranje kretanja kao osnovnog preduvjeta za zdrav i kvalitetan život.
Prošle je godine Svjetska zdravstvena organizacija donijela najnovije preporuke za zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost (tjelesnu aktivnost koja unapređuje i čuva naše zdravlje) u kojima se definira najpoželjnija vrsta aktivnosti, intenzitet i duljina trajanja u odnosu na životnu dob. Preporuke se odnose na zdravu populaciju, dok je kod osoba koje već boluju od neke kronične bolesti potrebno dodatan savjet potražiti od liječnika.
Najpovoljnija je aerobna tjelesna aktivnost koja poboljšava rad srca i pluća te cirkulaciju te tako doprinosi i boljoj izdržljivosti. U aerobne tjelesne aktivnosti ubrajamo brzo hodanje, vožnju biciklom, plivanje, trčanje, preskakanje užeta i druge aktivnosti. Što se tiče intenziteta, tjelesne aktivnosti mogu biti umjerenog intenziteta-odnosno aktivnosti koje uzrokuju umjereni tjelesni napor i nešto brže disanje od uobičajenog – npr. brzo hodanje kod kojeg u sat vremena trebate proći oko 6 kilometara. O tjelesnoj aktivnosti visokog intenziteta govorimo kad aktivnosti uzrokuju teški tjelesni napor i puno brže disanje od uobičajenog – obično se postižu u sportu i treningu.
Što se tiče količine aktivnosti, za radno – aktivnu populaciju, odnosno dob od 18-64 godine, preporuča se tjedno najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, koja se rasporedi u manje intervale, npr. 5x tjedno po 30 minuta ili 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta (npr. 3x tjedno po 25 minuta). Aktivnosti mogu i kraće trajati ali ne manje od 10 minuta u jednom navratu. Svaka minuta tjelesne aktivnosti više predstavlja dodatnu investiciju u zdravlje dok se u jednom tjednu ne sakupi 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta. Više od toga doista nije potrebno, odnosno nema znanstvenih dokaza o zdravstvenoj dobrobiti aktivnosti duljeg trajanja.
Uz aerobne aktivnosti preporuča se 2 ili više puta tjedno provoditi vježbe snage koje uključuju velike mišične skupine, odnosno anaerobne aktivnosti, zato što vježbe snage povećavaju masu i jakost mišića, te gustoću kostiju, odnosno sprečavaju gubitak gustoće kostiju. Uz to su važne za pravilno držanje tijela i obavljanje svakodnevnih tjelesnih aktivnosti.
O dobrobiti tjelesne aktivnosti i o ovim preporukama važno je upoznati našu javnost, a na to su pozvani različiti sektori u društvu.
Kao zdravstveni djelatnici svjesni smo da je jedan od ključnih faktora za postizanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja te dobre tjelesne kondicije redovita tjelesna aktivnost te kroz ovaj natječaj želimo potaknuti stanovništvo Međimurja da u svoju dnevnu rutinu uključe što više kretanja.
Vožnja biciklom je u našim krajevima uvijek bila važna, kako za potrebe transporta tako i rekreacije, a tome u prilog govore i neka istraživanja.
Tako je prema istraživanju o tjelesnoj aktivnosti Hrvatskog stanovništva koju je 2007. godine proveo prof.dr.sc. Danijel Jurakić sa Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 7% svih ispitanika starijih od 15 godina redovito koristilo bicikl kao transportno sredstvo, no bile su uočene i značajne regionalne razlike. Najviši udio ispitanika – njih 15%, koji su koristili bicikl kao transportno sredstvo bio je u Sjevernoj regiji u koju su bili uključeni i ispitanici iz Međimurske županije.
Slične rezultate pokazalo je i istraživanje koje je u sklopu programa „Zdrava županija“ provela 2007. godine Djelatnost školske medicine našeg Zavoda među roditeljima djece koja su 2007. godine upisala 1. razred osnovne škole. Naime, od 795 očeva koji su bili zaposleni i anketirani, njih 114 ili 14,3% je odlazilo na posao pješke ili biciklom, a od 680 zaposlenih majki, 183 odnosno 27% ih je također do posla pješačilo ili su putovale biciklom.
Nadamo se da ćemo kroz ovaj natječaj i uz pomoć medija te svih koji sudjeluju u promociji natječaja, dodatno senzibilizirati našu javnost za promicanje kretanja kao preduvjeta za zdrav i kvalitetan život.
Pripremila Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog prema slijedećem izvoru: “Global Recommendations on Physical Activity for Health”, World Health Organization 2010
Ravnateljica Zavoda
Marina Payerl-Pal, dr.med