Svjetski dan šećerne bolesti – 14. studenog 2023.g. – „Prepoznajte svoj rizik, saznajte svoj odgovor“
Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom. Prema procjenama Međunarodne dijabetološke federacije (International Diabetes Federation) u dobi od 20-79 godina sa šećernom bolešću u svijetu živi 537 milijuna osoba, a oko 6-7 milijuna umire godišnje zbog šećerne bolesti. U zemljama EU sa šećernom bolešću u dobi od 20-79 godina živi oko 61 milijun odraslih osoba dok 1,1 milijun osoba svake godine umire od šećerne bolesti.
Kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog velike prijetnje zdravlju koju predstavlja šećerna bolest, Međunarodna dijabetološka federacija (engl. International Diabetes Federation) i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenule su 1991. godine Svjetski dan dijabetesa. Službenim danom Ujedinjenih naroda Svjetski dan dijabetesa je postao 2006. godine kada je donijeta Rezolucija o dijabetesu, a obilježava se 14. studenog, na rođendan Federicka Bantinga, koji je zajedno s Charlsom Bestom 1922. godine otkrio inzulin.
Svjetski dan šećerne bolesti je predstavljen logotipom plavog kruga koji je usvojen 2007. godine, nakon donošenja Rezolucije o šećernoj bolesti. Tako je plavi krug postao globalni simbol za svijest o dijabetesu, a označava jedinstvo globalne dijabetološke zajednice u odgovoru na epidemiju dijabetesa.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti glasi „Know Your Risk, Know Your Response“ – „Prepoznajte svoj rizik, Saznajte svoj odgovor“ kojom se naglašava važnost prepoznavanja čimbenika rizika te usvajanje zdravih životnih navika u cilju podrške prevenciji, ranom otkrivanju i pravodobnom liječenju.
Glavni uzroci pandemije šećerne bolesti su pandemija debljine kao posljedica nezdravog načina života koji uključuje nepravilnu prehranu (dostupnost brze, visokokalorične, nutritivno siromašne i relativno jeftine hrane i slatkih pića, veće porcije i dr.), nedovoljnu tjelesnu aktivnost, sjedilački način života, promjene u strukturi i funkcioniranju obitelji (zbog čega se rjeđe kuha kod kuće te se češće jede izvan kuće) te izloženost stresu uz stalni nedostatak vremena. Pandemiji šećerne bolesti još doprinosi korištenje duhanskih proizvoda, snižavanje dijagnostičkih kriterija, smanjenje udjela nedijagnosticiranih bolesnika i ranija dob dijagnoze.
Na pojavnost šećerne bolesti tipa 2, osim već navedenih okolišnih čimbenika, na koje možemo i moramo utjecati, postoje i brojni čimbenici koje ne možemo mijenjati. To su : starija životna dob (iznad 45 godina života), srodnik s dijabetesom tipa 2, sindrom policističnih jajnika (PCOS) te dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći.
Stoga se preporuča kontrolirati razinu šećera u krvi kad god imate priliku, a osobito ako niste kontrolirali razinu šećera u krvi u protekle dvije godine, ako ste stariji od 45 godina, ukoliko imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25) ili ste pretili, ako imate osobe s dijabetesom u obitelji, ukoliko imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi, ako imate sindrom policističnih jajnika te ukoliko ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg.
Važno je poznavati i simptome koji mogu upućivati na šećernu bolest: pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, , umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta u šakama i stopalima te smanjenje osjeta u njima, kako bi na vrijeme potražili pomoć.
Ukoliko bolujete od šećerne bolesti, važno je odlaziti na redovite kontrole kod liječnika te jednom godišnje provesti dijabetičku kontrolu, te redovito uzimati preporučenu terapiju, kako bi se spriječile ili na vrijeme otkrile kasne komplikacije šećerne bolesti koje se razvijaju podmuklo i na početku ne daju nikakve simptome. Važno je još istaknuti, kako oboljeli od šećerne bolesti moraju što prije usvojiti zdrave životne navike te je poželjno postići težinu što bližu idealnoj, jer je tako moguće čak i izliječiti šećernu bolest tipa 2, ali uz preporuke i nadzor liječnika, dijabetologa, nutricionista i kineziologa te uz pomoć udruga oboljelih.
Šećerna bolest i u Hrvatskoj predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Stoga je važno isticati kako se šećerna bolest tipa 2 u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. S druge strane, važno je podizati svijest javnosti o rizičnim čimbenicima te simptomima bolesti, kako bi se bolest što prije otkrila i pravodobno liječila.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću (CroDiab) u Hrvatskoj je 2022. godine bilo 388.213 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih se povećava iz godine u godinu. Prema istom izvoru, u Međimurskoj županiji 2022. godine sa šećernom bolesti žive 9.333 osobe te prevalencija u dobi od 20-79 godina iznosi 11,2 %, dok je te iste godine novootrivenih osoba sa šećernom bolesti u Međimurskoj županiji bilo 785, a u Hrvatskoj 38.554. U stacionarnom dijelu Županijske bolnice Čakovec kao i u dnevnoj bolnici, tijekom 2022. godine bilo je hospitalizirano 240 osoba, koje su ostvarile 404 hospitalizacije.
Važno je još istaknuti da se procjenjuje kako u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu te se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj blizu 500.000, a u Međimurskoj županiji oko 13.000.
Nažalost, kao što vrtoglavo raste broj novooboljelih osoba, tako raste i broj umrlih. Naime, u Hrvatskoj je 2022. godine od šećerne bolesti umrlo 4.467 osoba (7,8% od ukupnog broja umrlih) te se smrtnost od šećerne bolesti prema vodećim uzrocima smrtnosti nalazi u Hrvatskoj na 3. mjestu (iza smrtnosti od koronarne srčane bolesti i hipertenzivnih bolesti), ukupno te za oba spola, a umire više žena od muškaraca. Tako je 2022. g. u Hrvatskoj umrlo 1.937 muškaraca (6,9% od ukupnog broja umrlih) te 2.530 žena, što čini 8,7% od ukupno umrlih žena te godine. Prije petnaest godina, odnosno 2008. godine u Hrvatskoj je od šećerne bolesti umrlo ukupno 1.296 osoba (538 muškaraca i 785 žena) te je udio umrlih od šećerne bolesti te godine iznosio samo 2% u ukupnom broju umrlih osoba.
I u Međimurskoj županiji broj oboljelih, ali i broj umrlih je također u velikom porastu. Tijekom 2022. godine od šećerne bolesti je u Međimurskoj županiji umrlo 157 osoba (10,6% od ukupnog broja umrlih) te se smrtnost od šećerne bolesti u Međimurskoj županiji ukupno nalazi na drugom mjestu. Kod muškaraca je smrtnost od šećerne bolesti u Međimurskoj županiji također na 2. mjestu, a 2022. godine su umrla 62 muškarca, što čini 8,2% od ukupnog broja umrlih te godine. Tijekom 2022. godine, u Međimurskoj županiji je umro isti broj žena od koronarne srčane bolesti kao i od šećerne bolesti, njih 95, a udio u ukupnom broju umrlih svake od tih bolesti iznosi 12,5%. Te dvije bolesti dijele prvo mjesto na ljestvici vodećih uzroka smrtnosti žena u Međimurskoj županiji 2022. godine. I U Međimurskoj županiji broj umrlih od šećerne bolesti je u velikom porastu. Naime, prije petnaest godina, odnosno 2008. godine u Međimurskoj županiji je od šećerne bolesti umrlo ukupno 48 osoba (20 muškaraca i 28 žena) te je šećerna bolest bila na 5. mjestu vodećih uzroka smrtnosti, s udjelom od 3,8% u ukupnoj smrtnosti.
U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije od 2007. godine djeluje Savjetovalište za prevenciju i tretman prekomjerne tjelesne težine i debljine, koje od 2020. godine radi svaki dan, pa nam se možete obratiti ukoliko trebate pomoć u usvajanju zdravih životnih navika ili vam treba pomoć za postizanje poželjne tjelesne težine. Rado ćemo Vam pomoći. Više informacija u letku https://zzjz-ck.hr/publikacije/. U sklopu Savjetovališta djeluje i edukativno suportivna grupa koja se sastaje svake treće srijede u mjesecu od 10-11 sati, a 15. studenog ove godine, susret grupe će biti posvećen prevenciji šećerne bolesti.
Trendovi šećerne bolesti pokazuju kako se radi o velikom javnozdravstvenom problemu, koji treba postati istinski prioritet. U posljednjih petnaest godina više od 3x su porasli troškovi zdravstvene zaštite vezano uz liječenje šećerne bolesti te je stoga potrebno provoditi sveobuhvatne aktivnosti na svim razinama prevencije – primarne (usvajanje zdravih životnih navika), sekundarne (rano otkrivanje bolesti i započinjanje intervencija) te mjere tercijarne prevencije – kontrola rizičnih čimbenika kod osoba s postavljenom dijagnozom. Stoga je važno obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, kako bi se pozornost javnost usmjerila na ovaj važan problem, kojem se treba posvetiti tijekom čitave godine.
Pripremila: Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog,
Voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Izvori podataka:
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-koordinaciju-i-provodenje-programa-i-projekata-za-prevenciju-kronicnih-nezaraznih-bolest/dijabetes/
https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/izvjesce-o-umrlim-osobama-u-hrvatskoj-u-2022-godini/
Izvor podataka: Podaci o umrlim osoba od šećerne bolesti u RH i MŽ: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
