24.03. obilježavamo svjetski dan tuberkuloze  u sjećanje na dr. Roberta Kocha koji je 1882 . godine na taj dan u Berlinu objavio otkriće uzročnika tuberkuloze – M. tuberculosis.

Nakon 130 godina tuberkuloza je i dalje vodeći uzrok bolesti i smrtnosti od bakterijskih bolesti , diljem svijeta, osobito u Aziji i Africi.

Prema podacima SZO ( Svjetske zdravstvene organizacije ) 2010. godine u Svijetu je bilo 8,8 milijuna novooboljelih, što predstavlja incidenciju ( broj novooboljelih na 100 000 stanovnika ) od 128 / 100 000  a 1,1 milijun ljudi je umrlo od tuberkuloze.

Prema podacima SZO u zemljama europske regije ( uključena je i Hrvatska ) 2010. godine je bilo 309 648 novooboljelih ( incidencija 34 na 100 000 ), a 38 941 osoba je umrla od TBC.

U Hrvatskoj je 2010.god. bilo 768 novooboljelih ( incidencija  17 / 100 000 ), a umrlo je 82 ljudi.

U Međimurju je 2010.god.bilo 17 novooboljelih što je  incidencija od 14,4 / 100 000. To je najniža do sada zabilježena incidencija.

Ukupan broj oboljelih na 100 000 stanovnika, europska regija 2010.

Tuberkuloza je bolest koju uzrokuje bakterija , Mycobacterium tuberculosis. To je bakterija koja sporo raste ( zato treba dugo čekati na mikrobiološki nalaz ) i otporna je na brojne kemijske i fizikalne faktore. Širi se isključivo od čovjeka do čovjeka malim kapima (aerosol) dok osoba kašlje, kiše ili govori. Bolest prvenstveno zahvaća pluća , ali može i druge organe i tkiva. Kad bakterija uđe u organizam imunološki sustav može je uništiti ( nema bolesti ) ili se razvije bolest ( 10 do 30 % osoba koje su bile izložene uzročniku se zarazi, a od njih samo 5 do 10 % razvije aktivnu tuberkulozu ) .Također kao rezultat međudjelovanja bakterije i imunološkog sustava može doći do zaustavljanja rasta bakterije ( nema znakova bolesti i osoba nije zarazna za okolinu ali je latentno inficirana- bakterija se  može „ probuditi „iz stanja mirovanja ako imunološki sustav oslabi ).

Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju nalaza : kliničkog, radiološkog , citološkog te mikrobiološkog koji je temeljni i obavezni dio svakog nacionalnog programa za suzbijanje tuberkuloze. Konvencionalna mikrobiološka dijagnostika uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju na krutim i tekućim podlogama te ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike. Od ostalih tu su amplifikacijske i hibridizacijske metode dokazivanja nukleinskih kiselina. Više o mikrobiološkoj dijagnostici u našem laboratoriju saznajte ovdje.

            Što se tiče liječenja, tuberkuloza se uglavnom dobro liječi antituberkuloticima, međutim  pojava sojeva  otpornih na antituberkulotike tzv. MDR (multi drug) i XDR sojevi (extensively drug resistant ) može otežati liječenje. U Hrvatskoj imamo vrlo mali broj bolesnika s MDR tuberkulozom, a XDR tuberkuloza u Hrvatskoj , za sada, nije zabilježena.

Međutim , prema podacima SZO , u zemljama evropske regije je MDR tuberkuloza veliki problem ( osobito u zemljama prijašnjeg SSSR ), te postoji i petogodišnji akcijski plan za sprečavanje širenja iste ( The Consolidated Action Plan to Prevent and Combat MDR and XDR tuberculosis in the Who European Region ; opširnije.

Ovogodišnja kampanja SZO provodi se pod sloganom “STOP TB IN MY LIFETIME ”
( zaustavimo tuberkulozu u mom životnom vijeku – više o tome).
Kampanja ohrabruje ljude diljem svijeta, od najmlađih do najstarijih, da se aktivno uključe u borbu protiv tuberkuloze odabirući svoj prijedlog za njeno zaustavljanje:

• Nema smrti od tuberkuloze !
• Mogućnost brzog liječenja tuberkuloze !
• Dostupna dijagnostika tuberkuloze !
• Djelotvorno cjepivo protiv tuberkuloze !
• Svijet bez tuberkuloze !

Iako je u našim krajevima broj novooboljelih od tuberkuloze sve manji, na nju treba misliti. Smanjenje broja oboljelih, odnosno pad incidencije, rezultat je zajedničkog rada različitih službi od zdravstvenih (liječnici, medicinske sestre, …) do socijalnih radnika, odnosno čitave društvene zajednice. Uvijek treba imati na umu da je tuberkuloza bolest koja se može i spriječiti i liječiti, a zemlje s niskom incidencijom ukazuju nam da se to postiže jedino zajedničkim radom i suradnjom različitih službi, odnosno dobro organiziranim nacionalnim programima.

Izvor podataka:

World Health Organization

Stop TB Partnership

European Centre for Disease Prevention and Control

23. Stručni sastanak hrvatskih mikobakteriologa , Zagreb , 25.11.2011.