Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1987. godine proglasila 26.lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem jačanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju ovog problema i rade na uspostavljanju društva u kojem neće biti zlouporabe droga. Zlouporaba sredstava ovisnosti koje u žargonu uobičajeno nazivamo drogama, jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema, a u razvijenim zemljama i vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod mladih, povezan s brojnim nesrećama, duševnim poremećajima i bolestima te drugim zdravstvenim i socijalnim problemima te rizičnim ponašanjima.
Prema World Drug Report 2019. procjenjuje se da je u svijetu oko 271 milijun osoba, tj. oko 5,5 % svjetske populacije u dobi od 15.-64. godine u prethodnoj godini barem jednom uzelo neku ilegalnu drogu. Iako relativno stabilna, još uvijek je visoka uporaba droga i u europskom okruženju – procjenjuje se da je gotovo četvrtina odrasle populacije u Europskoj uniji barem jednom u životu uzela neku nezakonitu psihoaktivnu tvar. Prema izvješću Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama bilježi se smanjenje broja novih heroinskih ovisnika, ali i dalje je veoma visoka uporaba kanabisa, a posebno zabrinjava pojava i korištenje novih sintetičkih droga.
Iz podataka hrvatskog nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, vidljivo je da je u Hrvatskoj u 2018. godini bila na liječenju zbog ovisnosti 6761 osoba, što je za 396 osoba manje nego prethodne godine. Kretanje broja liječenih ovisnika koje se prati od 1981. godine preko Registra pokazuje da djelovanje sustava za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje ovisnika uspijeva ovisnike zadržati sve duže u tretmanu, a ujedno se smanjuje broj novih ovisnika, posebno o opijatima. Prošle se godine u sustavu bilježi tek 136 novopridošlih ovisnika o opijatima što ukazuje da je liječenje djelotvorno i da heroinski ovisnici nisu prepušteni ulici i kriminalnom miljeu te ne „proizvode“ nove heroinske ovisnike.
Većinu liječenih osoba čine muškarci – omjer liječenih muškaraca i žena iznosi 4,7:1. Najmlađa liječena osoba je imala 14, a najstarija 73 godine.
Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječno se prvo uzimanje heroina događa u dobi od 20,1 godina, a prvo intravenozno u dobi od 21,2 godine.
Stopa liječenih osoba zbog ovisnosti o opijatima u odnosu na 100 000 stanovnika u dobi od 15.-64. godine za Hrvatsku iznosi 188,5.
Najvišu stopu liječenih ovisnika koji su ovisni o opijatima imala je Zadarska (481,9), zatim Istarska županija (424,7), Šibensko-kninska (408,3), Primorsko-goranska (286,9), Splitsko-dalmatinska (271,9), Grad Zagreb (250,4) te Dubrovačko-neretvanska (203,0).
Međimurska županija je sa stopom liječenih zbog ovisnosti o opijatima 109,3 ispod hrvatskog prosjeka.
Unatrag desetak godina, broj liječenih ovisnika u našoj županiji stagnira i kreće se oko 100. Iako je naša županija još uvijek ispod hrvatskog prosjeka po broju liječenih opijatskih ovisnika, to naravno ne znači da taj problem kod nas ne postoji. Bilježi se javljanje ovisnika o heroinu, marihuani i drugim sredstvima, a kod mnogih je zabilježeno i istovremeno uzimanje više vrsta droga, često uz alkohol.
Broj ovisnika o opijatima stabilan je već nekoliko godina, a u sustav ulazi 3-4 puta više novih neopijatskih ovisnika.
Zamjećuje se učestalije korištenje marihuane među mladima, posebno među srednjoškolskom populacijom.
I dalje se uočava značajan problem korištenja „novih droga“ te kombiniranje sredstava ovisnosti s alkoholom.
Prevenciju i tretman ovisničkih ponašanja obavlja Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u kojoj uz stalno zaposleni tim kojeg čine specijalistica školske medicine – subspecijalistica alkoholizma i drugih ovisnosti – adiktolog, psihologinja i prvostupnik sestrinstva, kao vanjski suradnici rade i psihijatar, dvije socijalne pedagoginje i socijalna radnica. Radi se o službi otvorenog tipa za koju nije potrebna uputnica, a kontakt se može ostvariti putem telefona 040 314 400 i 099 222 1 888.
Iako je rad s ovisnicima i njihovo liječenje neizostavni dio borbe protiv zlouporabe droga, ne smijemo zaboraviti da borba protiv droge mora započeti puno prije početka institucionalnog ili izvanbolničkog liječenja. Rijetka je pojava da se put u ovisnost započne nekom od ilegalnih droga. Prekomjerno pijenje alkohola i pušenje u mladih najčešće su onaj prvi korak ka drugim oblicima rizičnih ponašanja pa tako i eksperimentiranju s ilegalnim sredstvima ovisnosti.
Neophodan je edukativni preventivni rad s mladima i njihovim roditeljima na usvajanju znanja o štetnosti sredstava ovisnosti i usvajanja zdravih stilova života. Na razini Županije djeluje Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije koje objedinjava rad županijskih institucija i nevladinih organizacija te se preko njega ostvaruje kvalitetna suradnja svih zdravstvenih ustanova s pravosudnim sustavom, PUM, CZSS, školama te udrugama koje se bave ovisnicima te se provodi i nekoliko programa i projekata prevencije ovisničkih ponašanja među mladima, od kojih ističemo program primarne prevencije rizičnih ponašanja među djecom i mladima Trening životnih vještina.
Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga prilagođeno je aktualnoj epidemiji novog koronavirusa, sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U okviru projekta Pro Health for Roma u suradnji s međunarodnom organizacijom Liječnici svijeta (Medecins du Monde) držane su radionice s djecom i mladima u dva romska naselja, poštujući epidemiološke preporuke o sigurnom održavanju grupnih aktivnosti, a podjela edukativnih materijala o štetnosti sredstava ovisnosti obavljena je putem beskontaktne dostave.
Tekst pripremila: Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti – adiktolog
