Trenutno pregledavate Kronična bubrežna bolest…tihi ubojica

Kronična bubrežna bolest…tihi ubojica

Sastanak Edukativno suportivne grupe ZZJZ MŽ održan 20.08.2025. bio je posvećen kroničnoj bubrežnoj bolesti (KBB). Kratka izlaganja održale su Petra Vlah Zrna, dr.med.spec. i Marijana Krajačić, mag.nutricionizma i znanosti o hrani, nakon čega je održana radionica za sve sudionike u vidu mjerenja tjelesne mase, tjelesne visine i krvnog tlaka te ispunjavanje upitnika vezanog uz hipertenziju.

Jeste li znali da Vaši bubrezi:
• Proizvode mokraću
• Uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine iz Vaše krvi
• Održavaju kemijsku ravnotežu Vašeg tijela
• Pomažu održavati krvni tlak
• Pomažu održati kosti zdravima
• Pomažu u stvaranju crvenih krvnih stanica

Od KBB boluje 10% svjetskog stanovništva (1 od 4 žene te 1 od 5 muškaraca u dobi od 65-74 godine će oboljeti), a glavni rizični čimbenici su nam dobro poznati: visoki krvni tlak i šećerna bolest. Povišen rizik od obolijevanja imaju i osobe koje u obitelji imaju oboljele od bubrežnih bolesti, pretile osobe i pušači.

Rani stadiji KBB često nemaju znakova ili simptoma. Osoba može izgubiti do 90% bubrežne funkcije prije nego se pojave simptomi, ali može biti otkrivena jednostavnim testovima: određivanje proteina u mokraći i/ili određivanje razine kreatinina u krvi.

KBB je tihi ubojica koji će uvelike utjecati na Vašu kvalitetu života. Postoji nekoliko jednostavnih načina smanjenja rizika za razvoj KBB: budite tjelesno aktivni, kontrolirajte šećer u krvi, kontrolirajte krvni tlak, pravilno se hranite i održavajte normalnu tjelesnu masu, unosite dovoljno tekućine, ne uzimajte nekontrolirano lijekove bez savjeta s liječnikom te provjerite funkciju svojih bubrega ako imate neki od ranije navedenih rizičnih čimbenika.

U drugom dijelu izlaganja mag. nutricionizma i znanosti o hrani Marijana Krajačić prisutne je educirala o dijetoterapiji kronične bubrežne bolesti ( KBB) kao i o mogućoj prevencije iste promjenom prehrambenih navika . Istaknuto je kako su preporučeni oblici prehrane principi bazirani na tzv. PLADO (Plant-Dominant Low Protein Diet), DASH dijeti i mediteranskoj prehrani. PLADO dijeta je princip prehrane baziran na niskom unosu proteina, a temelji se na unosu namirnica biljnog podrijetla bogatih prehrambenim vlaknima čime se doprinosi sporijem napredovanju KBB te se može odgoditi i prevenirati dijaliza i zatajenje bubrega. DASH dijeta bazira se na povećanom unosu voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, ribe i mliječnih proizvoda, dok je unos hrane bogate zasićenim masnim kiselinama, soli, alkohola i industrijski prerađene hrane potrebno smanjiti ili u potpunosti ograničiti, ovisno o stupnju bolesti. Mediteranska dijeta smatra se zlatnim standardom pravilne prehrane i kao takva nam omogućuje očuvanje zdravlja ali i uspješnost dijetoterapije kroničnih nezaraznih bolesti ( hipetenzija, šećerna bolest, KBB, kadiovaskularne bolesti i dr.). Mediteranska dijeta je zapravo na neki način kombinacija prethodno spomenutih dijeta i uz dovoljnu i redovitu tjelesnu aktivnost te dovoljan unos tekućine omogućuje nam da se smanji mogućnost komplikacija i progresije KBB. Važno je prehrambene navike bazirati na dovoljnom i preporučenom unosu povrća i voća ( 5 porcija na dan) , integralnih žitarica, nisko masnih mliječnih proizvoda, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama te reduciranom unosu crvenog mesa. Također, prednost treba dati unosu ribe i krtom mesu peradi, a od ulja koristiti maslinovo i bučino ulje.