vake godine u Europi umire otprilike 33 000 ljudi od infekcija uzrokovanih višestrukootpornim bakterijama, što je otprilike kao da se svaki treći dan sruši jedan zrakoplov. Većina, gotovo tri četvrtine takvih infekcija je povezano sa zdravstvenom skrbi.
Glavni pokretač nastanka rezistentnih sojeva je primjena antibiotika. Potrošnja antibiotika u svim područjima života, ne samo u humanoj medicini, već i u veterini, poljoprivredi utječe na nastanak i širenje rezistentnih sojeva. Problem infekcija bakterijama otpornim na antibiotike je glavni javnozdravstveni problem koji nadmašuje problem uzrokovan ukupnim brojem infekcija koje zajedno uzokuju virus gripe, virus HIV-a i tuberkuloza.
Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje infekcija i koji spašavaju ljudske živote, no prekomjerno korištenje dovodi do učestalih nuspojava od koji je pojava mikroorganizama otpornih na više ili gotovo sve raspoložive antibiotike jedna od najtežih.
Djelotvornost antibiotika i mogućnost kontroliranja bakterijskih infekcija osnova je na kojoj počivaju mnoga dostignuća moderne medicine, kao što su intenzivna kemoterapija, invazivni dijagnostički i terapijski zahvati. Nažalost, zbog prekomjerne, često nepotrebne upotrebe antibiotika dolazi do razvoja otpornosti bakterija koja se ogleda i u sve većoj otpornosti bakterije E. coli kao najčešćeg uzročnika izvanbolničkih urinarnih infekcija i K. pneumoniae otporne na karbapeneme, osobito moćne antibiotike, koji predstavljaju posljednju liniju obrane.
U cilju podizanja svjesnosti i svijesti građana o nužnosti racionalne upotrebe antibiotika 18. studeni proglašen je Europskim danom svjesnosti o antibioticima (European Antibiotic Awareness Day, EAAD), koji se obilježava već 12.godinu za redom te isto tako i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima (World Antibiotic Awareness Week, WAAW), kojeg je 2015. godine proglasila Svjetska zdravstvena organizacija. Slične kampanje u tom se tjednu provode u zemljama diljem svijeta, a ohrabruje podatak kako je pet država u Europi, do sada, uspjelo značajno smanjiti potrošnju antibiotika.
Antibiotici šireg spektra nisu uvijek nužni i njihova uporaba potiče otpornost na antimikrobna sredstva. Velike razlike u njihovoj uporabi među različitim zemljama ukazuju na potrebu preispitivanja indikacija za njihovu primjenu u mnogim zemljama i bolnicama.
Jedini način borbe protiv otpornosti bakterija na antibiotike je edukacija o mjerama sprječavanja i kontrole infekcija, higijena ruku, redovito cijepljenje, obuka svih članova zdravstvene zajednice, poboljšano pružanje informacija prema bolesnicima i njihovim članovima obitelji, praćenje infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi na lokalnoj i nacionalnoj razini te jedna od najvažnijih stvari, osmišljavanje programa upravljanja uporabom antimikrobnih lijekova.
Samoinicijativno liječenje antibioticima bez savjeta liječnika, kao i pritisci pacijenata na liječnike za propisivanjem antibiotika, značajni su čimbenici u poticanju prevelike potrošnje antibiotika. U Međimurju se troši preko 90% antibiotika u izvanbolničkoj sredini, što znači propisano od liječnika primarne zdravstvene zaštite. Najveća potrošnja se bilježi u zimskim mjesecima kada se češće javljaju infekcije gornjih dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, u zemljama s neracionalnom potrošnjom antibiotika tipično u zimskim mjesecima počinje rasti i potrošnja antibiotika. I u Hrvatskoj se bilježi ovaj indikator prekomjerne uporabe antibiotika.
Jedino edukacijom građana i zdravstvenih radnika možemo sačuvati djelotvornost antibiotika. Razvojem svijesti i racionalnim pristupom u upotrebi antibiotika možemo već danas učiniti mnogo za očuvanje te jedinstvene skupine lijekova po mnogočemu, a neophodne za dobrobit ljudi, napredak medicine i očuvanje svih njezinih postignuća.
Prim. Marina Payerl-Pal, dr.med.
Djelatnost Mikrobiološki laboratorij
ZZJZ Međimurske županije
