Europski dan debljine 2012.

Obilježavanje Europskog dana debljine u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, 21.05.2012.godine (ponedjeljak)

09,00-12,00 sati,
– Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Čakovec, I. G. Kovačića 1E (zgrada IV, 1.kat, hol ispred Djelatnosti za javno zdravstvo)

  1. određivanje kolesterola, triglicerida i šećera u kapilarnoj krvi
  2. mjerenje krvnog tlaka
  3. analiza sastava tjelesne mase pomoću aparata te određivanje parametara uhranjenosti
  4. savjetovanje liječnika spec. školske medicine i epidemiologije te profesorice psihologije o rizičnim čimbenicima za kronične nezarazne bolesti kao i o važnosti zdravog načina života
  5. savjetovanje magistre nutricionizma o pravilnim prehrambenim navikama

12,oo sati,
– Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Čakovec, I.G.Kovačića 1E (prizemno, predavaona zdravstvenog odgoja) Sa željom da što veći broj ljudi potaknemo na usvajanje zdravog stila života, pokrenuli smo dvije aktivnosti koje ćemo Vam ovom prigodom prezentirati:


  1. Pogledajte video
     predstavljanje kratkog video filma pod nazivom:
    ”Oni su promijenili svoj stil života. Pokušajte i Vi!”,u kojem predstavljamo 10 osoba iz naše sredine koje već iznose svoja pozitivna iskustva i „uspješne priče“ u promjeni prehrambenih navika i navika kretanja ili pak je zdravi stil života oduvijek bio njihov izbor. Video film će biti dostupan na web stranici našeg Zavoda.Obzirom da smo svjesni kako ima još puno „uspješnih priča“ i želimo ta vrijedna iskustva također učiniti dostupnima što većem broju našeg stavništva, nastavljamo razmjenu iskustava kroz projekt
  2. Ispričajte nam svoju “Uspješnu priču”Napišite svoju „priču“ i pošaljite je na našu web stranicu  za rubriku “Savjetovalište za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i debljine – uspješne priče”, a mi ćemo je potom objaviti.

Sigurno ste svjesni važnosti promoviranja zdravog životnog stila te prevencije i liječenja debljine, pa smo uvjereni da ćete podržati naše akcije i da ćete nam se pridružiti!
 

Pozivamo Vas da nam se pridružite u projektu “ Uspješne priče”

Brošura Živimo aktivno i zdravo Debljina i prekomjerna tjelesna težina danas zbog epidemijskih razmjera predstavljaju jedan od najvećih problema i prioriteta javnog zdravstva, stoga Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije poduzima brojne aktivnosti u cilju promoviranja zdravog životnog stila koji može pomoći u prevenciji i liječenju prekomjerne tjelesne težine i debljine.

Pokretanjem ovog projekta želimo kroz konkretne primjere ljudi iz naše okoline i njihove „Uspješne priče“ ohrabriti osobe koje žele smršaviti ili biti aktivnije ali još uvijek nemaju dovoljno motiva i snage.

Gubitak prekomjerne tjelesne težine za samo 5-10% može smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti za 58%, te koronarne srčane bolesti u muškaraca za 48%, a u žena za 40%. Također se smanjuje rizik obolijevanja od povišenog krvnog, te rizik nastanka osteoartritisa. Još više, smanjenje indeksa tjelesne mase za dva broja, smanjuje vjerojatnost razvoja osteoartritisa koljena za više od 50%.

Stoga molimo da nam se jave osobe koje su uspjele izgubiti višak kilograma ili su u svoj način života unijeli više kretanja i pravilne prehrambene navike ili pak je njihov izbor oduvijek bio zdravi stil života. Napišite svoju „priču“ i pošaljite je na našu web stranicu – www.zzjz-ck.hr za rubriku “Savjetovalište za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i debljine – uspješne priče”.

Prilikom prijave svoje priče, molit ćemo Vas neke osnovne podatke – ime i prezime, dob, zanimanje, status zaposlenja, te potom Vašu „uspješnu priču“ – imat ćete prostora za slobodan tekst u kojem pokušajte odgovoriti na slijedeća pitanja:

  1. Što ste promijenili u svom životu kako bi se osjećali bolje i zdravije? Tko Vam je savjetovao da promijenite način života?
  2. Što Vam je bila glavna motivacija da promijenite način života?
  3. Što mislite, zašto se nakupili višak kilograma i dobili određene zdravstvene probleme?
  4. Jeste li i kakve ste probleme imali prije nego što ste odlučili promijeniti svoj način života?
  5. Kojim oblicima tjelesne aktivnosti se trenutno bavite i koliko se često krećete ?
  6. Što ste promijenili u prehrambenim navikama?
  7. Koje dobrobiti trenutno osjećate zbog toga što ste promijenili svoj životni stil ?
  8. Što Vas je najviše oduševilo kad ste promijenili svoje navike?
  9. Što smatrate svojim najvećim uspjehom, a što Vam je bio najveći izazov?
  10. Što biste poručili osobama koje trebaju ohrabrenje u promjeni svojih navika, odnosno onih koji žele smršaviti ili biti aktivniji te se osjećati bolje i zdravije, a još uvijek nemaju dovoljno motiva i snage?
  11. Tko Vam je bio ili Vam je i sad najznačajnija podrška u novom načinu života?
  12. Napišite još nešto što mislite da je važno, a nije navedno u prethodnim pitanjima?

Link za prijavu (istekao)

Ako će Vaša priča značajno odstupati od naših stručnih i moralnih stavova, zadržavamo pravo da je ne objavimo na našoj web stranici jer je u tom slučaju ne možemo smatrati “uspješnom pričom”.

Unaprijed Vam zahvaljujemo na hrabrosti i spremnosti da svojim iskustvom ohrabrite druge u nastojanjima da zdravi stil života postane svima poželjan i zabavan!

Kada se govori o prehrani i u krugovima nas liječnika često se postavlja dilema: Kako na najrazumljiviji i najkraći način odgovoriti na pitanje: Što je to zdrava ili pravilna prehrana? To je prehrana koja zadovoljava energetske potrebe organizma i potrebe za hranjivim i zaštitnim tvarima (vitaminima, mineralima, fitokemikalije), a istodobno smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane.

Plakat Kako pripremiti uravnoteženi obrok

Plakat Uravnoteženom prehranom do zdravlja

Kako bismo dobili sve potrebne hranjive i zaštitne tvari, prehrana mora biti raznovrsna. Uz raznovrsnost važan je pravilan izbor namirnica temeljen na piramidi zdrave prehrane (žitarice, voće, povrće, riba, bijelo meso, mliječni proizvodi). Od žitarica dajte prednost proizvodima od cjelovitog zrna. Voće i povrće izvor su vlakana, vitamina i minerala, jedite ih svakodnevno. Izaberite bijelo meso i ribu, a crveno meso i jaja ograničite na 2-3 puta tjedno. Grah, leća i mahunarke dobra su zamjena za meso. Koristite biljna ulja, a životinjske masnoće izbjegavajte. Obrano mlijeko i mliječne proizvode uzimajte svakodnevno i ne zaboravite popiti dovoljnu količinu vode. Ograničite unos slatkiša i slanih grickalica.

Redovitost uzimanja obroka također je važan aspekt pravilne prehrane, tako se preporuča hranu uzimati u tri glavna obroka (ili najmanje dva) – doručak, ručak i večera, te dva međuobroka (zajutrak i užina), sa napomenom da se doručak nikako ne smije preskakati.

Uz redovitost, važna je i umjerenost, odnosno možemo pojesti onoliko koliko potrošimo. Tako količinu uzete hrane u jednom danu moramo uskladiti s našom aktivnošću, dobi i spolom, a umjerenost kontroliramo mjerenjem tjelesne težine koja mora biti u granicama normalne, odnosno poželjne težine.

Način pripreme hrane također je važan, potrebno je što češće kuhati hranu (osobito na pari) ili pak pirjati, a izbjegavati pečenje u dubokoj masnoći, pohanje, prženje, kuhanje sa zaprškom te skupljanje i ponovno korištenje već upotrijebljenog ulja.

I na kraju, ne smijemo zaboraviti da je potrebno odvojiti dovoljno vremena za jelo, sjesti za stol i u miru pojesti pripremljen obrok, najbolje sa svojom obitelji ili prijateljima.

Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog

Kako uspješno i optimalno mršavjeti ?

 

Plakat Održavanje poželjne tjelesne težine

 

 

  1. važno je voditi računa o pravilno izbalansiranoj prehrani s niskim udjelom masti i visokim udjelom ugljikohidrata
    • dovoljno voća i povrća
    • cjelovite žitarice (integralna riža, tjestenina od integralnog brašna, hajdina kaša, ječmena kaša, tamni kruh s mekinjama, sjemenkama)
    • krto (malomasno) meso, meso peradi, riba
    • niskomasni mliječni proizvodi (1,5% mliječne masti ili 0,9%)
  2. dnevni unos hrane potrebno je rasporediti na više obroka, 3 veća i 2 manja
    • obroci se ne smiju preskakati
    • optimalno vrijeme između dva obroka je 3-4 sata
    • doručak je najvažniji obrok i nikako se ne smije preskakati
  3. neophodna je redovita kontrola tjelesne mase i prehrane
    • prehrana se mora tako planirati da se tjedno gubi pola kilograma (najoptimalnije) ili 1 kilogram (najviše)
    • preporuča se kontrola tjelesne težine (vaganje) jednom tjedno
    • preporučljivo je smanjiti količinu masnoća u prehrani jer masnoće sadrže dvostruko veću količinu energije nego proteini i ugljikohidrati
    • izbjegavati namirnice s visokim udjelom masti
      – ulja, maslac, margarin, majoneza, mesne prerađevine, masno meso
      – dati prednost načinima pripreme hrane kod kojih je udio masnoća malen
    • kuhanje, kuhanje na pari, pečenje u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće
    • ne smijemo potpuno izbaciti iz prehrane masnoće, prednost treba dati tzv. «dobrim» masnoćama (jednostruko i višestruko nezasićene masnoće)
      – maslinovo ulje, ulje lanenih sjemenki, ulje suncokreta, kukuruznih klica, soje
      – badem, drugo orašasto voće
    • potrebno je povećati unos voća i povrća
      – svaki dan pojesti barem 3 voćke
      – svaki dan pojesti barem 2 serviranja povrća (povrće u juhi, povrće kao prilog, salata)
    • kao izvore bjelančevina treba birati:
      – krto (mršavo meso), meso peradi s koje se ukloni kožica
      – ribu
      – soju, mahunarke
    • treba izbjegavati izvore bjelančevina koji u sebi sadrže veće količine zasićenih masnoća (masno meso, mesne prerađevine)
  4. važno je voditi računa o svakodnevnom dovoljnom unosu tekućine
    • za odrasle osobe se preporuča dnevni unos oko 1,5l tekućine dnevno, a ako su fizički aktivne i više
    • prednost treba dati običnoj vodi, negaziranoj mineralnoj vodi, svježe iscijeđenim voćnim sokovima, čajevima bez dodanog šećera
    • preporučljivo je izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera
  5. u program mršavljenja preporučljivo je uključiti umjerenu tjelesnu aktivnost
    • gubitak kilograma će sigurno biti veći ako se uz smanjeni kalorijski unos poveća i njihova potrošnja
    • tjelesnom aktivnošću se povećava masa mišića, a mišići troše energiju
    • preporučljivo je najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, a optimalno bi bilo sat vremena (osobito se preporuča brzo hodanje, nordijsko hodanje, vožnja biciklom, plivanje)
    • svakodnevna tjelesna aktivnost pomaže dobrom raspoloženju
    • svakodnevna tjelesna aktivnost osim što će doprinijeti uspješnijem mršavljenju smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara, povišenog krvnog tlaka, raka debelog crijeva, a smanjuje i razinu masnoća u krvi
  6. ponekad se preporuča uzimanje lijekova za mršavljenje
    • kada promjena prehrambenih navika, redovita tjelesna aktivnost i promjena životnog stila ne dovedu do planiranog gubitka težine (gubitak od 5% tjelesne mase nakon 3 mjeseca , odnosno 10% nakon 6 mjeseci), mogu se preporučiti lijekovi za mršavljenje
    •  tada se trebate javiti izabranom liječniku koji će nakon procjene svih čimbenika rizika preporučiti određene lijekove
    • uzimanje lijekova za smanjenje tjel. težine opravdano je u odraslih:
      – debelih osoba (ITM 30 ili >)
      – prekomjerno teških bolesnika (ITM 27 i >) koji imaju i neke druge bolesti
    • uzimanje lijekova za smanjenje tjel. težine treba započeti odmah u :
      – osoba s ITM 35 i >
      – u bolesnika sa smanjenom pokretljivošću
      – ako su raniji pokušaji bili neuspješni
    • kod nas je registriran samo jedan lijek za mršavljenje
      – orlistat (Xenical) koji ima lokalno djelovanje, za 30% smanjuje resorpciju masti u crijevima
    • uz uzimanje lijekova nužno je primijeniti i principe pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i zdravog načina života

Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog



Važnost tjelesne aktivnosti za unapređenje zdravlja te prevenciju kroničnih bolesti
Nedovoljna tjelesna aktivnost je od strane Svjetske zdravstvene organizacije identificirana kao 4. vodeći rizični faktor za ukupnu smrtnost te se 6% ukupne smrtnosti može pripisati nedovoljnom kretanju. Kako je 2010. godine u Međimurskoj županiji umrlo 1.235 osoba, 74 smrti se mogu povezati sa sedentarnim načinom života i mogle su biti spriječene da su ljudi bili dovoljno aktivni.

Brošura Tjelesna aktivnost i zdravlje Procjenjuje se također da se 21-25% obolijevanja od raka dojke i raka debelog crijeva može pripisati nedovoljnom kretanju kao i 27% obolijevanja od šećerne bolesti te 30% obolijevanja od ishemične bolesti srca.

Mnoga su znanstvena istraživanja potvrdila da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik obolijevanja od koronarne srčane bolesti i moždanog udara, šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, raka debelog crijeva i raka dojke te depresije. Uz to, izuzetno je važno istaknuti kako je redovita tjelesna aktivnost neophodna za održavanje poželjne tjelesne težine.

Stoga je nužno uložiti značajne napore u promoviranje kretanja kao osnovnog preduvjeta za zdrav i kvalitetan život.

Prošle je godine Svjetska zdravstvena organizacija donijela najnovije preporuke za zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost (tjelesnu aktivnost koja unapređuje i čuva naše zdravlje) u kojima se definira najpoželjnija vrsta aktivnosti, intenzitet i duljina trajanja u odnosu na životnu dob. Preporuke se odnose na zdravu populaciju, dok je kod osoba koje već boluju od neke kronične bolesti potrebno dodatan savjet potražiti od liječnika.

Najpovoljnija je aerobna tjelesna aktivnost koja poboljšava rad srca i pluća te cirkulaciju te tako doprinosi i boljoj izdržljivosti. U aerobne tjelesne aktivnosti ubrajamo brzo hodanje, vožnju biciklom, plivanje, trčanje, preskakanje užeta i druge aktivnosti. Što se tiče intenziteta, tjelesne aktivnosti mogu biti umjerenog intenziteta-odnosno aktivnosti koje uzrokuju umjereni tjelesni napor i nešto brže disanje od uobičajenog – npr. brzo hodanje kod kojeg u sat vremena trebate proći oko 6 kilometara. O tjelesnoj aktivnosti visokog intenziteta govorimo kad aktivnosti uzrokuju teški tjelesni napor i puno brže disanje od uobičajenog – obično se postižu u sportu i treningu.

Brošura Bicikl Što se tiče količine aktivnosti, za radno – aktivnu populaciju, odnosno dob od 18-64 godine, preporuča se tjedno najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, koja se rasporedi u manje intervale, npr. 5x tjedno po 30 minuta ili 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta (npr. 3x tjedno po 25 minuta). Aktivnosti mogu i kraće trajati ali ne manje od 10 minuta u jednom navratu. Svaka minuta tjelesne aktivnosti više predstavlja dodatnu investiciju u zdravlje dok se u jednom tjednu ne sakupi 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta. Više od toga doista nije potrebno, odnosno nema znanstvenih dokaza o zdravstvenoj dobrobiti aktivnosti duljeg trajanja.

Uz aerobne aktivnosti preporuča se 2 ili više puta tjedno provoditi vježbe snage koje uključuju velike mišične skupine, odnosno anaerobne aktivnosti, zato što vježbe snage povećavaju masu i jakost mišića, te gustoću kostiju, odnosno sprečavaju gubitak gustoće kostiju. Uz to su važne za pravilno držanje tijela i obavljanje svakodnevnih tjelesnih aktivnosti.

Pripremila Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog
prema slijedećem izvoru: “Global Recommendations on Physical Activity for Health”, World Health Organization 2010