18. studenog diljem Europe obilježava se Europski dan svjesnosti o antibioticima (European antibiotic awarenss day, EAAD). U svim zemljama Europske unije vladine i stručne organizacije obilježavaju taj dan održavanjem prikladnih znanstvenih skupova te promoviranjem javne kampanje za racionalnijom uporabom antibiotika. Istovremeno u SAD se u tom tjednu održava „Get Smart About Antibiotics Week“ a u Kanadi „Antibiotic Awareness Week“. Hrvatska će u sklopu kampanje 21. studenog održati prigodni simpozij u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu.
Zadnje četiri godine,18. studenog obilježava se Europski dan svjesnosti o antibioticima. Time se pokušava skrenuti pažnja svih, kako medicinske struke tako i cjelokupne javnosti na iznimno ozbiljnu situaciju s antibioticima. Naime, svježi podaci pokazuju da su diljem Europe brojni bolesnici inficirani otpornim bakterijama za koje ne postoje učinkoviti antibiotici.
Zbog ozbiljnosti i značaja tog problema Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je rezistenciju (otpornost) bakterija na antibiotike jednim od tri najznačajnija javnozdravtvena prioriteta, kojeg treba rješavati odmah i udruženim snagama.
Na taj dan naglašava se značaj odgovornog uzimanja antibiotika, odbacivanja navike nepotrebnog uzimanja te ohrabrivanja ljudi da slijede pravilan način uzimanja. Odgovorno uzimanje antibiotika može zaustaviti razvoj rezistencije bakterija i sačuvati efikasnost bakterija za sljedeće generacije.
Rezistencija bakterija na antibiotike je prirodni događaj, koji nastaje kao posljedica mutacije bakterijskih gena, što se događa rijetko, međutim ekscesivna količina i neprikladna upotreba antibiotika može ubrzati pojavu i širenje rezistencije bakterija. Bakterije izložene antibiotiku na koji su osjetljive, bivaju ubijene, a otporne nastavljaju rasti i umnožavati se. Takve bakterije se šire među ljudima, čak i onima koji nisu uzimali antibiotik. Preživljavanje i širenje otpornih mutanti teško je staviti pod nadzor, ako se uzrok koji tome doprinosi ne ukloni ili smanji, što znači neophodno je racionalizirati potrošnju antibiotika.
Problem rezistencije bakterija na antibiotike sve je veći, pojavljuju se sojevi otporni na nekoliko različitih klasa antibiotika istovremeno (tzv. multidrug rezistentne bakterije). Nažalost, neke bakterije su postale otporne na sve raspoložive antibiotike (tzv. panrezistentne bakterije), što nas vraća u «pre-antibiotsku eru» te ima za posljedicu nemogućnost liječenja i smrtnih ishoda.
Istovremeno, zadnjih par desetljeća vrlo malo se ulaže u razvoj i otkriće novih skupina antibiotika.
Hrvatska se ubraja u europske zemlje s velikom potrošnjom antibiotika. Preko 90%, a u nekim sredinama i do 96% antibiotika se troši ambulantno. Ipak, problem multirezistentnih bakterija, ponekad već i panrezistentnih susreće se znatno češće u bolnicama.
Kako bi se sagledala veličina problema rezistencije u Hrvatskoj neophodno je imati pouzdane podatke o kretanju stopa rezistencije kod različitih bakterijskih patogena.
Od 1996. godine u Hrvatskoj djeluje Odbor za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Kolegiju za javno zdravstvoAMZH, tako da Hrvatska raspolaže s podacima o rezistenciji bakterija na antibiotike u različitim krajevima Hrvatske. Mikrobiološki laboratorij Zavoda djeluje u okviru Odbora od samog osnutka.
MZiSS Hrvatske donijelo je Nacionalni program za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike za razdoblje od 2009. do 2014. Sve aktivnosti koje se odvijaju u okviru tog programa koordinira ISKRA-Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike.
Samoinicijativno liječenje bez savjeta liječnika te pritisak pacijenta na liječnika za propisivanjem antibiotika bitni su čimbenici u poticanju prevelike potrošnje antibiotika.
Iznimno je važna bolja edukacija građana o nastanki i širenju infekcija te razlozi čuvanja antibiotika. Upoznavanje s tom problematikom treba započeti već u okviru osnovnoškolskog i srednjoškolskog programa obrazovanja, za što već postoje brojni edukativni materijali, e-Bug projekt Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC).
18. studeni Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se kako bi se skrenula pažnja javnosti na problem gubitka djelotvornosti antibiotika zbog njihove neracionalne upotrebe.
Bolja edukacija kako djelatnika u zdravstvu tako i građana najvažniji je put očuvanju djelotvornosti antibiotika.
Marina Payerl-Pal, dr.med.
