ijekom povijesti, ali i danas u 2016. godini, tuberkuloza predstavlja važan globalni javnozdravstveni problem i jedan je od vodećih uzroka smrti od zaraznih bolesti, od koje godišnje umre nekoliko milijuna ljudi. Svjetski dan tuberkuloze obilježava se 24. ožujka u čast otkriću njemačkog liječnika Roberta Kocha, koji je toga dana, 1882. godine, otkrio bakteriju štapićastog oblika Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze. Organiziranjem različitih akcija diljem svijeta želi se zajednički pridonijeti kontroli i zaustavljanju tuberkuloze, kako bi se omogućilo liječenje svakoj oboljeloj osobi, te kako bi se zaštitile posebno osjetljive skupine (beskućnici, kronični bolesnici, djeca i dr.) i svi oni koji žive u zajednicama među oboljelim osobama. Mnoge zemlje napravile su svoj nacionalni program suzbijanja tuberkuloze. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske donijelo je još 1996. godine Nacionalni program za suzbijanje tuberkuloze, koji razrađuje mjere suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze. Mjere se sastoje u prevenciji, otkrivanju i liječenju tuberkuloze, evidenciji oboljelih i liječenih te evaluaciji provedenih mjera i nadzoru nad njima. Iako je tuberkuloza izlječiva bolest i unatoč velikim naporima da se pronađu, liječe i izliječe svi oboljeli od ove bolesti, to je još uvijek nedostižno. Od 9 milijuna osoba koji godišnje obole u svijetu od tuberkuloze njih 3 milijuna ili jedna trećina promakne zdravstvenom sustavu, odnosno ne otkrije se, nema postavljenu dijagnozu niti se liječi. Najveći dio oboljelih dolazi iz izrazito siromašnih zemalja, (Afrika i jugoistočna Azija), ali i iz posebno ranjivih marginaliziranih zajednica poput migranata, izbjeglica, beskućnika, zatvorenika, etničkih manjina i ovisnika o drogama.
Moto prošlogodišnjeg svjetskog dana u borbi protiv tuberkuloze bio je „Dosegnuti 3 milijuna: pronaći, liječiti i izliječiti sve oboljele od tuberkuloze“ (“Reach the 3 Million: Reach, Treat, Cure Everyone”) s glavnim ciljem potpunog iskorjenjivanja tuberkuloze do 2035. Ove godine donesen je novi plan za idućih pet godina, koji se nadovezuje na prethodne strategije u borbi protiv tuberkuloze: “Global Plan to End TB 2016-2020”. Strategija globalnog plana za iskorijenjivanje tuberkuloze “Global Plan to End TB 2016-2020” je udruživanje svih zemalja, i onih sa niskom incidencijom tuberkuloze, u borbi sa tuberkulozom. Rana i brža dijagnostika, liječenje svih osoba s tuberkulozom, učinkovita vakcinacija, djelotvorni i kraći terapijski režimi, i dr. ključne su komponente u borbi protiv tuberkuloze.
Slika br.1 Prikaz strategije za borbu protiv tuberkuloze do 2035. godine (inovativni pristupi u poboljšanju testiranja i liječenja oboljelih, razvijanje novih mogućnosti u dijagnostici, lijekovi i cjepivo protiv tuberkuloze, zdravstveni odgoj i prosvjećivanje ljudi u pogledu tuberkuloze trebali bi smanjiti incidenciju tuberkuloze do 2035. godine)
Izvor: http://www.who.int/tb/End_TB_brochure.pdf?ua=1
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Europi je u 2014. godini bilo 340 000 novooboljelih osoba od tuberkuloze, a čak 33 000 osoba je umrlo od te zarazne bolesti, i to najviše u središnjoj i istočnoj Europi. Čak 73 000 osoba ima multirezistentan oblik bolesti.
Slika br.2 Incidencija tuberkuloze u Europi na 100 000 ljudi u 2014. godini
Izvor: European Centre for Disease Prevention and Control/WHO Region Office for Europe TB surveillance and monitoring in Europe, 2016. Stockholm:European Centre for Disease Prevention and Control; 2016.
Uspješnost liječenja u 2013. godini bila je 76%. Nažalost samo polovica oboljelih od multirezistentnog oblika bolesti bila je uspješno liječena.
Slika br.3 Prikaz uspješnosti liječenja tuberkuloze u 2013.godini
Izvor: European Centre for Disease Prevention and Control/WHO Region Office for Europe TB surveillance and monitoring in Europe, 2016. Stockholm:European Centre for Disease Prevention and Control; 2016.
U Hrvatskoj učestalost tuberkuloze pokazuje povoljan nastavak trenda pada. Broj zabilježenih slučajeva u 2013. godini, iako još uvijek značajan, najmanji je ikada zabilježeni.
Dijagram br.1. Broj novooboljelih od tuberkuloze od 1986. do 2013. u Republici Hrvatskoj
Izvor: http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/Zarazne_bolesti_RH_2013.pdf
Unatrag nekoliko godina trend oboljevanja od tuberkuloze u Međimurju je u značajnom padu. U Međimurskoj županiji je u 2014. godini kod 11 pacijenata dokazana i izolirana Mycobacterium tuberculosis, a u 2015. godini broj novoboljelih je isti kao i 2014. godine. U 2015. godini zaprimljeno je ukupno 1111 uzoraka za pretragu na tuberkulozu (u 2014. godini taj broj je bio nešto manji – 1056). Nije zabilježena rezistencija na antituberkulotike.
Dijagram br.2 Vrsta i broj uzoraka zaprimljenih u Mikrobiološkom laboratoriju u 2015. Godini
NEKE ČINJENICE O TUBERKULOZI:
- Tuberkuloza je izliječiva bolest, a ipak u svijetu ubija troje ljudi svake minute!
- Tuberkuloza godišnje odnosi više života od svih ostalih zaraznih bolesti, čak i malarije i AIDSa!
- Tuberkuloza se prenosi kapljičnim putem, i svatko se može zaraziti, iako je incidencija veća u siromašnijim zemljama! Od tuberkuloze danas nitko nije siguran!
- Od prve strategije donešene 2000. do 2014. godine 45 milijuna života je spašeno zahvajujući liječenju i dijagnostici, no stopa pada incidencije tuberkuloze od 1,5% godišnje neće iskorijentiti tuberkulozu do 2030.
- U 2014. godini zabilježeno je otprilike 500 000 slučajeva multirezistentne tuberkuloze, a čak 190 000 ljudi je umrlo od iste radi neadekvatnog odgovora na liječenje. Samo četvrtina ljudi bila je adekvatno liječena, a polovica oboljelih bila je izliječena!
- Više žena godišnje umire od tuberkuloze nego od svih ostalih uzroka smrtnosti. Trudnica oboljela od tuberkuloze ima dva puta veće šanse za prijevremeni porod, a njezino dijete ima čak šest puta veću šansu da umre u prvih nekoliko tjedana života!
O bolesti:
Tuberkuloza je zarazna, moguće smrtonosna bolest, koju najčešće uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bakterija u prvom redu zahvaća pluća, iako može zahvatiti bilo koji drugi organ (limfne čvorove, kožu, mozak, kosti i zglobove, probavni, mokraćni i genitalni sustav). Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi na zdrave ljude zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Udisajem inficiranih kapljica, bakterija dolazi u pluća i tamo se razmnožava. Iz pluća može krvlju doći i u druge dijelove tijela kao što su bubrezi, kralježnica ili mozak. Bolest se ne prenosi dodirom niti preko predmeta. Od svih osoba koje su bile izložene uzročniku njih 10 do 30 % se zarazi, a od zaraženih samo 5 do 10 % razvije aktivnu bolest. Ostali bolesnici nemaju znakova bolesti i nisu zarazni za okolinu, ali kod njih je prisutna tzv. latentna infekcija, gdje se bakterija može probuditi iz stanja mirovanja ako imunološki sustav oslabi. Napredovanje tuberkuloze je različito među ljudima, a brzina napredovanja ovisi o snazi imunološkog sustava bolesnika, npr. HIV pozitivna osoba koja se zarazi tuberkulozom ima 50%-tnu vjerojatnost da razvije aktivnu tuberkulozu unutar 2 mjeseca. Simptomi zaraze tuberkulozom obično su nespecifični, a infekcija se razvija polagano. Prvi simptomi su kašljanje i iskašljavanje. Napredovanjem infekcije bolesnik može iskašljavati krv i otežano disati. Jedan od čestih simptoma je noćno znojenje kao posljedica blago povišene tjelesne temperature, do oko 37,5° C, što bolesnik obično ne zapaža. Pleuralni izljev prvi je simptom u oko trećine bolesnika. Milijarna tuberkuloza može nastati kada se veliki broj bakterija krvlju proširi po čitavom tijelu. Simptomi milijarne tuberkuloze mogu biti vrlo neodređeni i teški za prepoznati, a uključuju gubitak težine, vrućicu, tresavicu, slabost, opću nelagodu i otežano disanje.
Slika br. 4. Prikaz načina širenja tuberkuloze i najčešćih simptoma
Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju kliničkog, radiološkog, citološkog te mikrobiološkog nalaza. Mikrobiološki nalaz je temeljni i obavezni dio svakog nacionalnog programa za suzbijanje tuberkuloze. Konvencionalna mikrobiološka dijagnostika uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju na krutim i tekućim podlogama te ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike. Bolest se obavezno mora liječiti u trajanju najmanje 6 mjeseci, kombinacijom više lijekova. Neki sojevi bakterija tuberkuloze postali su otporni na antibiotike koji se koriste za liječenje bolesti tzv. MDR (multi drug) i XDR sojevi (extensively drug resistant). U Hrvatskoj postoji vrlo mali broj bolesnika s MDR tuberkulozom, a XDR tuberkuloza za sada nije zabilježena.
Slika br.5 Mikroskopski prikaz Mycobacterium tuberculosis
Prevencija bolesti:
Za borbu protiv tuberkuloze važan je timski rad koji uključuje liječnika kliničara koji postavlja sumnju na tuberkulozu, mikrobiologa koji otkriva uzročnika te epidemiologa koji prekida lanac zaraze.
Osim mjera koje se provode na državnoj razini i razini zajednice, te mjera koje provode zdravstvene organizacije, svaki pojedinac također mora sudjelovati u suzbijanju i sprečavanju pojavljivanja i širenja bolesti:
- kada kašljete stavite ruku na usta
- ne pljujte po podu
- upotrebljene maramice ne bacajte okolo nego ih stavite u kantu za smeće ili bacite u wc
- redovito perite ruke i održavajte osobnu higijenu
- redovito provjetravajte prostor u kojem živite
- pravilno se hranite, bavite se sportom i redovito odmarajte
- izbjegavajte alkohol, drogu i cigarete
- obavijestite osobe s kojima ste u kontaktu o pjavi bolesti
Slika broj 6. Prikaz načina širenja bolesti
Iako je u našim krajevima broj novooboljelih od tuberkuloze sve manji, uz nastavak svih aktivnosti prema Nacionalnom programu borbe protiv tuberkuloze, može se očekivati daljnje smanjenje incidencije tuberkuloze u Hrvatskoj, a i u svijetu. Radi održavanja svih zaraznih bolesti pod kontrolom, pa tako i tuberkuloze, nužno je njihovo stalno praćenje i proučavanje, te određivanje mjera suzbijanja i prevencije njihova nastanka i širenja, a to se postiže jedino zajedničkim radom i suradnjom čitave zajednice i različitih službi, odnosno dobro organiziranim nacionalnim programima. Obilježavanje svjetskog dana tuberkuloze prilika je da državne i lokalne organizacije, ministarstva zdravlja i nositelji zdravstvene skrbi u svim zemljama svijeta, organizacije međunarodnog partnerstva, te internacionalni partneri i donori zajedničkim snagama rade na podizanju svijesti o tuberkulozi, pojačaju svoje aktivnosti u obuhvatu svih oboljelih od tuberkuloze, te im osiguraju mogućnost rane dijagnoze, adekvatnog liječenja i izlječenja od tuberkuloze. Uz inovativne pristupe u poboljšanju testiranja i liječenja oboljelih, kao i razvijanja novih mogućnosti u dijagnostici, lijekovima i cjepivu protiv tuberkuloze, te zdravstvenim odgojem i prosvjećivanjem ljudi u pogledu tuberkuloze željeni cilj za iskorjenjivanjem ove bolesti do 2035. ne bi trebao biti nedostižan.
Izvor podataka:
World Health Organization: www.who.int/tb
Stop TB Partnership: www.stoptb.org European Centre for Disease Prevention and Control: www.ecdc.europa.eu
http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/Zarazne_bolesti_RH_2013.pdf
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/244743/Fact-sheet,-Tuberculosis-in-the-WHO-European-Region-Eng.pdf
European Centre for Disease Prevention and Control/WHO Region Office for Europe TB surveillance and monitoring in Europe, 2016. Stockholm:European Centre for Disease Prevention and Control; 2016.