Svjetski dan tuberkuloze obilježava se svake godine kako bi nas podsjetio na zaraznu bolest koja je još uvijek prisutna u mnogim zemljama svijeta i predstavlja veliki javnozdravstveni problem. 24. ožujka 1882. godine njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze, nazvanog po njemu i Kochov bacil. Organiziranjem različitih akcija diljem svijeta želi se zajednički pridonijeti kontroli i zaustavljanju tuberkuloze, kako bi se omogućilo liječenje svakoj oboljeloj osobi te se zaštitilo posebno osjetljive skupine (beskućnici, kronični bolesnici, djeca, žene, stariji, HIV pozitivni bolesnici, migranti, zatvorenici, ovisnici o drogama i drugi) i sve one koji žive u zajednicama među oboljelim osobama. Moto ovogodišnjeg svjetskog dana u borbi protiv tuberkuloze je „Dosegnuti 3 milijuna: pronaći, liječiti i izliječiti sve oboljele od tuberkuloze“ (“Reach the 3 Million: Reach, Treat, Cure Everyone”) s glavnim ciljem potpunog iskorjenjivanja tuberkuloze do 2035.
Iako je tuberkuloza izlječiva bolest i unatoč velikim naporima da se pronađu, liječe i izliječe svi oboljeli od ove bolesti, to je još uvijek nedostižno. Od 9 milijuna osoba koji godišnje obole u svijetu od tuberkuloze njih 3 milijuna ili jedna trećina promakne zdravstvenom sustavu. Najveći dio oboljelih dolazi iz izrazito siromašnih zemalja, (Afrika i jugoistočna Azija), ali i iz posebno ranjivih marginaliziranih zajednica poput migranata, izbjeglica, beskućnika, zatvorenika, etničkih manjina i ovisnika o drogama.
Prema podacima SZO za 2013. godinu u svijetu je bilo otprilike 9 milijuna novooboljelih.
U Europi je u 2012. bilo je 353 000 novooboljelih, a 35 000 osoba je umrlo od tuberkuloze.
Slika br.1 Incidencija tuberkuloze u Europi u 2012. godini
izvor: http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/244743/Fact-sheet,-Tuberculosis-in-the-WHO-European-Region-Eng.pdf
U Hrvatskoj je u 2013. godini bilo 548 novooboljelih. Učestalost tuberkuloze i dalje pokazuje povoljan nastavak trenda pada. Broj zabilježenih slučajeva u 2013., iako još uvijek značajan, najmanji je ikada zabilježen.
Dijagram br.1. Broj novooboljelih od tuberkuloze od 1986. do 2013. u Republici Hrvatskoj
izvor: http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/Zarazne_bolesti_RH_2013.pdf
U Međimurskoj županiji tuberkuloza u protekloj godini i dalje pokazuje trend pada učestalosti. Incidencija je 13,18 /100 000 stanovnika što je najniže do sada zabilježena incidencija u našoj županiji.
Dijagram br.2. Incidencija tuberkuloze u Međimurskoj županiji u 2014. godini.
izvor: http://www.zzjz-ck.hr/?task=group&gid=2&aid=441
Tuberkuloza je zarazna, moguće smrtonosna bolest, koju najčešće uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bakterija u prvom redu zahvaća pluća, iako može zahvatiti bilo koji drugi organ (limfne čvorove, kožu, mozak, kosti i zglobove, probavni, mokraćni i genitalni sustav). Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi na zdrave ljude zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Udisajem inficiranih kapljica, bakterija dolazi u pluća i tamo se razmnožava. Iz pluća može krvlju doći i u druge dijelove tijela kao što su bubrezi, kralježnica ili mozak. Bolest se ne prenosi dodirom niti preko predmeta. Od svih osoba koje su bile izložene uzročniku njih 10 do 30 % se zarazi, a od zaraženih samo 5 do 10 % razvije aktivnu bolest. Ostali bolesnici nemaju znakova bolesti i nisu zarazni za okolinu, ali kod njih je prisutna tzv. latentna infekcija, gdje se bakterija može probuditi iz stanja mirovanja ako imunološki sustav oslabi. Napredovanje tuberkuloze je različito među ljudima, a brzina napredovanja ovisi o snazi imunološkog sustava bolesnika, npr. HIV pozitivna osoba koja se zarazi tuberkulozom ima 50%-tnu vjerojatnost da razvije aktivnu tuberkulozu unutar 2 mjeseca. Simptomi zaraze tuberkulozom obično su nespecifični, a infekcija se razvija polagano. Prvi simptomi su kašljanje i iskašljavanje. Napredovanjem infekcije bolesnik može iskašljavati krv i otežano disati. Jedan od čestih simptoma je noćno znojenje kao posljedica blago povišene tjelesne temperature, do oko 37,5° C, što bolesnik obično ne zapaža. Pleuralni izljev prvi je simptom u oko trećine bolesnika. Milijarna tuberkuloza može nastati kada se veliki broj bakterija krvlju proširi po čitavom tijelu. Simptomi milijarne tuberkuloze mogu biti vrlo neodređeni i teški za prepoznati, a uključuju gubitak težine, vrućicu, tresavicu, slabost, opću nelagodu i otežano disanje.
Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju kliničkog, radiološkog, citološkog te mikrobiološkog nalaza. Mikrobiološki nalaz je temeljni i obavezni dio svakog nacionalnog programa za suzbijanje tuberkuloze. Konvencionalna mikrobiološka dijagnostika uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju na krutim i tekućim podlogama te ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike. Bolest se obavezno mora liječiti u trajanju najmanje 6 mjeseci, kombinacijom više lijekova. Neki sojevi bakterija tuberkuloze postali su otporni na antibiotike koji se koriste za liječenje bolesti tzv. MDR (multi drug) i XDR sojevi (extensively drug resistant). U Hrvatskoj postoji vrlo mali broj bolesnika s MDR tuberkulozom, a XDR tuberkuloza za sada nije zabilježena.
Iako je u našim krajevima broj novooboljelih od tuberkuloze sve manji, uz nastavak svih aktivnosti prema Nacionalnom programu borbe protiv tuberkuloze, može se očekivati daljnje smanjenje incidencije tuberkuloze u Hrvatskoj, a i u svijetu. Radi održavanja svih zaraznih bolesti pod kontrolom, pa tako i tuberkuloze, nužno je njihovo stalno praćenje i proučavanje, te određivanje mjera suzbijanja i prevencije njihova nastanka i širenja, a to se postiže jedino zajedničkim radom i suradnjom čitave zajednice i različitih službi, odnosno dobro organiziranim nacionalnim programima. Obilježavanje svjetskog dana tuberkuloze prilika je da državne i lokalne organizacije, ministarstva zdravlja i nositelji zdravstvene skrbi u svim zemljama svijeta, organizacije međunarodnog partnerstva, te internacionalni partneri i donori zajedničkim snagama rade na podizanju svijesti o tuberkulozi, pojačaju svoje aktivnosti u obuhvatu svih oboljelih od tuberkuloze, te im osiguraju mogućnost rane dijagnoze, adekvatnog liječenja i izlječenja od tuberkuloze. Uz inovativne pristupe u poboljšanju testiranja i liječenja oboljelih, kao i razvijanja novih mogućnosti u dijagnostici, lijekovima i cjepivu protiv tuberkuloze, te zdravstvenim odgojem i prosvjećivanjem ljudi u pogledu tuberkuloze željeni cilj za iskorjenjivanjem ove bolesti do 2035. ne bi trebao biti nedostižan.
Izvor podataka:
World Health Organization: www.who.int/tb
Stop TB Partnership: www.stoptb.org European Centre for Disease Prevention and Control: www.ecdc.europa.eu
http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/Zarazne_bolesti_RH_2013.pdf
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/244743/Fact-sheet,-Tuberculosis-in-the-WHO-European-Region-Eng.pdf
