Virusni hepatitisi. Masna jetra i debljina.
Sastanak Edukativno-suportivne grupe ZZJZ MŽ održan 16.07.2025. bio je posvećen virusnim hepatitisima te nealkoholnoj masnoj bolesti jetre obzirom da se 28.07.2025. obilježava svjetski dan hepatitisa. Izlaganja su održale Petra Vlah Zrna, dr.med.spec. i Marijana Krajačić, mag.nutricionizma i znanosti o hrani.
Susretu se odazvao veliki broj sudionika koji su izrazili veliko zanimanje za temu, a pridružili su nam se i članovi Grupe za nordijsko hodanje ZZJZZ MŽ. Članove grupe na početku je pozdravila ravnateljica naše ustanove prim. Marina Payerl-Pal, dr.med.spec. koja je izrazila zadovoljstvo velikim interesom za odabranu temu. Nakon izlaganja, uslijedila je plodonosna rasprava.
Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo u obliku akutnog ili kroničnog hepatitisa. Akutni hepatitis je iznenadna upala jetre koja može biti blaga ali i ozbiljna bolest, a oporavak je u većine potpun.
Simptomi akutnog hepatitisa su povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, proljev, mučnina, bolovi u trbuhu, tamna boja mokraće, svijetla stolica i žutica. Akutna faza se može ali i ne mora javiti kod nekih vrsta virusa (B, C, D) te ukoliko se ne prepozna bolest može prijeći u kronični oblik.
Neliječeni kronični virusni hepatitis uzrokuje oštećenje jetre koje može napredovati do fibroze, ciroze/zatajenja jetre, a u krajnjem slučaju karcinoma. Važno je znati načine prijenosa pojedinih vrsta virusa kako bi mogli djelovati preventivno.
Hepatitis A i E prenose se prljavim rukama, hranom i vodom koja je zagađena fekalijama, stoga je važno održavanje osobne higijene, ne konzumirati vodu iz nesigurnih izvora, izbjegavati konzumiranje sirovog voća i povrća u zemljama koje imaju povećanu pojavnost ovih virusa te izbjegavati konzumiranje sirovih školjkaša.
Za hepatitis A postoji cjepivo, a preporuča se osobama koje putuju u rizične zemlje.
Hepatitis B i C se prenose krvlju, rjeđe tjelesnim tekućinama, a mogu se prenijeti i s majke na dijete tijekom poroda. Za sprječavanje zaraze ovim virusima važno je korištenje kondoma, izbjegavanje tetoviranja ili stavljanja piercinga u neovlaštenim salonima, izbjegavanje dijeljenja predmeta (igle, četkice za zube, grickalice za nokte, žileta…). Za hepatitis C ne postoji cjepivo, dok se protiv hepatitisa B cijepe djeca u prvoj godini života.
Hepatitis D je rjeđa vrsta virusa koji se pojavljuje samo kod osoba koje su već zaražene hepatitisom B ili se osoba može istovremeno zaraziti B i D virusom. Također se prenosi krvlju pa vrijede iste preventivne mjere kao i za hepatitise B i C, a cjepiva nema.
Nealkoholna masna bolest jetre (eng.NAFLD-Non-Alcoholic Fatty Liver Disease) je bolest o kojoj se danas sve više govori jer je povezana sa prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te metaboličkim sindromom koji su uzeli sve više maha u našoj populaciji. Smatra se da je NAFLD zapravo jetrena prezentacija metaboličkog sindroma. Postoje i drugi rjeđi uzroci NAFLD (toksini, neki lijekovi, nasljedni poremećaji metabolizma).
Bolest obično nema simptome ili su nespecifični (umor, nejasna nelagoda u trbuhu) zbog čega se često otkrije u kasnijim fazama bolesti. U početku se samo nakupljaju masnoće u stanicama jetre, a kasnije dolazi do upale, stvaranja ožiljaka, ciroze i u krajnjem slučaju do karcinoma.
Smanjenje tjelesne težine od 5% može smanjiti udio masti u jetri, smanjenje od 7% može smanjiti upalu, a smanjenje od 10% može pomoći u sprječavanju daljnjeg napredovanja fibroze.
U liječenju masne jetre, ključna je dijetoterapija.
Kod dijetoterapije masne jetre važno je pridržavati se principa pravilne i uravnotežene prehrane, izbjegavati konzumaciju alkohola te masne i pržene hrane kako bi se smanjio unos zasićenih i trans masti. Važno je ograničiti/izbjegavati konzumaciju gaziranih i zaslađenih napitaka. Obroci trebaju biti češći i manji, preporuča se unos ribe 2 do 3 puta tjedno, a kao izvor masnoće preporuča se koristiti maslinovo ulje. Važno je svakodnevno konzumirati orašaste plodove i sjemenke, najčešće kao međuobrok. Procesirane namirnice, brzu hranu , pekarske proizvode i slatkiše zamijenite hranom bogatom vlaknima. Kao izvor prehrambenih vlakna konzumirajte integralne žirarice, povrće, voće te orašaste plodove i sjemenke. U svakom danu neka Vam na tanjuru budu zastupljene namirnice duginih boja. Ukoliko imate prekomjernu tjelesnu težinu, promjenom prehrambenih navika i redovitom tjelesnom aktivnosti pokušajte istu smanjiti barem za 10% kroz period od nekoliko mjeseci.
