U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji se ove godine obilježava pod motom “Pobijedimo šećernu bolest – osnažimo mjere prevencije, liječenja i nadzora!”, u Obiteljskom centru za Rome u Kuršancu, 06. travnja 2016. godine, održana je javnozdravstvena akcija kojoj se odazvalo stotinjak osoba.
Sudionici akcije su imali priliku izmjeriti krvni tlak, šećer u kapilarnoj krvi, indeks tjelesne mase te druge pokazatelje uhranjenosti, a potom su o svom zdravlju i bolestima, zdravstvenim i drugim problemima, kao i o mogućnostima prevencije kroničnih bolesti, razgovarali s liječnicima i medicinskim sestrama. Ugodno smo bili iznenađeni odličnim odazivom, atmosferom i zainteresiranošću stanovnika romskog naselja Kuršanec. U realizaciji akcije su uz zdravstvene djelatnike Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, sudjelovale i patronažne sestre Doma zdravlja Čakovec , koordinator i predstavnici Obiteljskog centra za Rome Kuršanec te predstavnik Grada Čakovca.
Svjetski dan zdravlja, koji se pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije obilježava 7. travnja, ove je godine posvećen šećernoj bolesti, kako bi se ukazalo na rastuću epidemiju šećerne bolesti, koja je nastala zbog globalnih društvenih promjena, a čiju je pojavu u velikoj mjeri moguće spriječiti. Naime, procjenjuje se da od šećerne bolesti u svijetu boluje oko 350 milijuna ljudi, odnosno 9% odraslih osoba. U 2012. godini, od šećerne bolesti, kao vodećeg uzroka smrti, umrlo je u svijetu 1,5 milijun ljudi. Šećerna bolest, osim zdravstvenih i socijalnih posljedica, koje ima za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini, sa sobom nosi i veliko ekonomsko opterećenje. Naime, procjene Međiunarodne dijabetičke federacije pokazuju da se šećernoj bolesti može pripisati 9% ukupnih izdataka za zdravstvo u Europi u 2015. godini, što ukupno iznosi oko 156 milijardi američkih dolara.
Prema podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću, u Republici Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 osoba sa šećernom bolešću, a u Međimurskoj županiji 6.547. Uz procjene da i do 40% bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj se procjenjuje na preko 400.000. Bolesnici kojima je dijagnosticirana šećerna bolest najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za razvoj kroničnih komplikacija bolesti, ali i za povećanu smrtnost. U Republici Hrvatskoj, šećerna bolest se 2014. godine nalazila na 7. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti s 2,6% udjela u ukupnoj smrtnosti (1.333 umrle osobe) i prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća. U Međimurskoj županiji su 2014. godine od šećerne bolesti umrle 33 osobe, odnosno 2,8% od ukupnog broja umrlih te godine.
Ekonomsko opterećenje šećernom bolešću je i u Hrvatskoj veliko. Naime, analiza troškova liječenja šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu je pokazala da je ukupan trošak liječenja šećerne bolesti iznosio više od 2,5 milijarde kuna, odnosno 11,5% ukupnih troškova HZZO-a, a 86% od toga otpada na liječenje komplikacija bolesti.
Šećerna bolest je kronična metabolička bolest karakterizirana povišenom razinom šećera u krvi nastalom zbog poremećaja u izlučivanju i/ili djelovanju inzulina. Oko 90% oboljelih boluje od tipa II šećerne bolesti koja je obilježena neotpornošću na inzulin uz nedostatno lučenje inzulina. Nažalost, jasni znakovi šećerne bolesti kao što su učestalo mokrenje, pojačana žeđ i pojačan apetit, gubitak tjelesne težine, umor, smetnje vida i dr., nerijetko se javljaju tek onda kad je već bolest uzela maha. Stoga je izuzetno važna prevencija i rano otkrivanje bolesti. Kako su nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerna tjelesna težina i obiteljsko nasljeđe glavni čimbenici rizika za šećernu bolest tip 2, važno je poticati stanovništvo na usvajanje pravilnih prehrambenih navika i navika redovite tjelesne aktivnosti te im pružiti podršku u cilju postizanja i održavanja poželjne tjelesne težine. Jednako tako, važno je primjenivati mjere ranog otkrivanja bolesti, i to na svim razinama zdravstvene zaštite te kroz javnozdravstvene akcije. Pravilna prehrana i aktivan stil života uz pridržavanje drugih uputa liječnika, neobično su važni i za liječenje oboljelih od šećerne bolesti.
Budući su razlozi epidemije šećerne bolesti kompleksni, jedino multisektorskim pristupom u provođenju mjera promicanja zdravlja, prevencije i kontrole šećene bolesti, možemo postići uspjeh!
Stoga najljepše zahvaljujemo svima koji su se uključili u ovu akciju!
Ravnateljica Zavoda
prim. Marina Payerl-Pal, dr.med., spec. medicinske mikrobiologije s parazitologijom
Voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo
Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog
Voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja
Diana Uvodić-Đurić, dr.med., spec. školske medicine
Izvor podataka: 1)Poljičanin T, Smirčić Duvnjak L, Vinković M, Kolarić M. Šećerna bolest u Republici Hrvatskoj 2005.-2014. godine. Hrvatski Zavod za javno zdravstvo i Sveučilišna Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb, studeni 2015.;2) WHO, World Health Day 2016:Beat diabetes, dostupno na: http://www.who.int/campaigns/world-health-day/2016/en/
