18. studeni proglašen je Europskim danom svjesnosti o antibioticima sa ciljem ukazivanja na važnost ovog problema. Ove godine na taj dan pažnja je posebno usmjerena na upotrebu antibiotika u bolnicama. Bakterije otporne na antibiotike postale su svakodnevni problem diljem svijeta. Pojava i i širenje rezistentnih bakterija je ozbiljna prijetnja sigurnosti pacijenata u bolnicama. Hospitalizirani bolesnik ima veću šansu za dobivanje antibiotika, ali i za stjecanje rezistentne bakterije. Mudra upotreba antibiotika može spriječiti pojavu i selekciju rezistentnih bakterija.
Problem otpornosti bakterija na antibiotike uočen je već prilikom uvođenja penicilina u kliničku praksu početkom 40-ih godina 20. stoljeća. Danas, tek sedamdesetak godina nakon uvođenja prvog antibiotika , otpornost bakterija na antibiotike predstavlja jedan od vodećih problema današnje medicine. Svjetska zdravstvena organizacija, kao vodeći autoritet na polju zdravstva ističe nužnost edukacije o racionalnoj primjeni antibiotika kako onih koji antibiotike propisuju i izdaju, tako i pacijenata koji antibiotike konzumiraju.
Samoinicijativno liječenje antibioticima bez savjeta liječnika te pritisak pacijenta na liječnika za propisivanjem antibiotika su prepoznati kao bitni čimbenici u poticanju prevelike potrošnje antibiotika. U europskoj studiji o samoliječenju antibioticima, u koju je bila uključena i Hrvatska, 2% građana je dobilo antibiotik bez recepta, više od 40% građana je konzumiralo antibiotik po preporuci liječnika, a velik broj je i onih koji bi u slučaju određenih tegoba (zubobolja, uhobolja, kašalj, grlobolja) samoinicijativno uzeli antibiotik. Očigledno je da veliku aktivnost treba usmjeriti prema građanima u pogledu bolje edukacije o sprječavanju nastanka i širenja infekcija te razlozima čuvanja antibiotika . Svatko bi morao postati svjestan i vlastite odgovornosti u očuvanju vrijednosti antibiotika.
Marina Payerl-Pal, dr.med.
spec.mikrobiolog