Svjetski dan tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka kako bi nas podsjetio na zaraznu bolest koja je još uvijek prisutna u mnogim zemljama svijeta i predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Robert Koch je na taj dan prezentirao svoje otkriće – Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze. Organiziranjem akcija diljem svijeta želi se zajednički pridonijeti kontroli i zaustavljanju tuberkuloze koja i dalje predstavlja globalni javnozdravstveni problem i jedan je od vodećih uzroka smrti od zaraznih bolesti, od koje godišnje umire nekoliko milijuna ljudi. Mnoge zemlje napravile su svoj nacionalni program suzbijanja tuberkuloze. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske donijelo je još 1996. godine Nacionalni program za suzbijanje tuberkuloze, koji razrađuje mjere suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze. Mjere se sastoje u prevenciji, otkrivanju i liječenju tuberkuloze, evidenciji oboljelih i liječenih te evaluaciji provedenih mjera i nadzoru nad njima. Iako je tuberkuloza izlječiva bolest i unatoč velikim naporima da se pronađu, liječe i izliječe svi oboljeli od ove bolesti, to je još uvijek nedostižno. Rana i brža dijagnostika, liječenje svih osoba s tuberkulozom, učinkovita vakcinacija, djelotvorni i kraći terapijski režimi, i dr. ključne su komponente u borbi protiv tuberkuloze. Glavni moto ovogodišnjeg Svjetskog dana tuberkuloze je ‘It’s time’ – („vrijeme je”).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je u 2018. bilo oko 10 milijuna oboljelih, a čak je 1,5 milijuna ljudi umrlo. Broj novooboljelih (incidencija) od tuberkuloze u svijetu je 130/100 000. Zabilježeno je 484 000 slučajeva zaraze rezistentnom tuberkulozom. U Hrvatskoj se nekoliko posljednjih desetljeća bilježi pad incidencije tuberkuloze. Broj novooboljelih u 2018. godini bio je 372. Prema stopi incidencije Hrvatska se nalazi u europskom prosjeku (9,1/100 000 za 2018.godinu). Postoje velike razlike u incidenciji među županijama (od 2,5 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 18,3 na 100 000 u Brodsko-posavskoj županiji). U Međimurskoj županiji je u 2018. bilo 14 novooboljelih. Broj bolesnika s rezistentnom tuberkulozom u Hrvatskoj je nizak. U 2018. 12 pacijenata je imalo infekciju uzrokovanu rezistentnim sojem. Nažalost, sredinom 2019. zabilježen je i prvi slučaj XDR tuberkuloze u Hrvatskoj. Iako je u našim krajevima broj novooboljelih od tuberkuloze sve manji, uz nastavak svih aktivnosti prema Nacionalnom programu borbe protiv tuberkuloze, može se očekivati daljnje smanjenje incidencije tuberkuloze u Hrvatskoj, a i u svijetu.
O bolesti:
Tuberkuloza je zarazna, moguće smrtonosna bolest, koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bakterija u prvom redu zahvaća pluća, iako može zahvatiti bilo koji drugi organ (limfne čvorove, kožu, mozak, kosti i zglobove, probavni, mokraćni i genitalni sustav). Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi na zdrave ljude zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Udisajem inficiranih kapljica, bakterija dolazi u pluća i tamo se razmnožava. Iz pluća može krvlju doći i u druge dijelove tijela kao što su bubrezi, kralježnica ili mozak. Bolest se ne prenosi dodirom niti preko predmeta. Od svih osoba koje su bile izložene uzročniku njih 10 do 30 % se zarazi, a od zaraženih samo 5 do 10 % razvije aktivnu bolest. Ostali bolesnici nemaju znakova bolesti i nisu zarazni za okolinu, ali kod njih je prisutna tzv. latentna infekcija, gdje se bakterija može probuditi iz stanja mirovanja ako imunološki sustav oslabi. Napredovanje tuberkuloze je različito među ljudima, a brzina napredovanja ovisi o snazi imunološkog sustava bolesnika, npr. HIV pozitivna osoba koja se zarazi tuberkulozom ima 50%-tnu vjerojatnost da razvije aktivnu tuberkulozu unutar 2 mjeseca. Simptomi zaraze tuberkulozom obično su nespecifični, a infekcija se razvija polagano. Prvi simptomi su kašljanje i iskašljavanje. Napredovanjem infekcije bolesnik može iskašljavati krv i otežano disati. Jedan od čestih simptoma je noćno znojenje kao posljedica blago povišene tjelesne temperature, do oko 37,5° C, što bolesnik obično ne zapaža. Pleuralni izljev prvi je simptom u oko trećine bolesnika. Milijarna tuberkuloza može nastati kada se veliki broj bakterija krvlju proširi po čitavom tijelu. Simptomi milijarne tuberkuloze mogu biti vrlo neodređeni i teški za prepoznati, a uključuju gubitak težine, vrućicu, tresavicu, slabost, opću nelagodu i otežano disanje.
Slika br. 2. Prikaz načina širenja tuberkuloze i najčešćih simptoma
Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju kliničkog, radiološkog, citološkog te mikrobiološkog nalaza. Mikrobiološki nalaz je temeljni i obavezni dio svakog nacionalnog programa za suzbijanje tuberkuloze. Konvencionalna mikrobiološka dijagnostika uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju na krutim i tekućim podlogama te ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike. Bolest se obavezno mora liječiti u trajanju najmanje 6 mjeseci, kombinacijom više lijekova. Neki sojevi bakterija tuberkuloze postali su otporni na antibiotike koji se koriste za liječenje bolesti tzv. MDR (multi drug) i XDR sojevi (extensively drug resistant).
Slika br.3 Mikroskopski prikaz Mycobacterium tuberculosis
Prevencija bolesti:
Za borbu protiv tuberkuloze važan je timski rad koji uključuje liječnika kliničara koji postavlja sumnju na tuberkulozu, mikrobiologa koji otkriva uzročnika te epidemiologa koji prekida lanac zaraze.
Osim mjera koje se provode na državnoj razini i razini zajednice, te mjera koje provode zdravstvene organizacije, svaki pojedinac također mora sudjelovati u suzbijanju i sprečavanju pojavljivanja i širenja bolesti:
- kada kašljete stavite ruku na usta
- ne pljujte po podu
- upotrijebljene maramice ne bacajte okolo nego ih stavite u kantu za smeće ili bacite u wc
- redovito perite ruke i održavajte osobnu higijenu
- redovito provjetravajte prostor u kojem živite
- pravilno se hranite, bavite se sportom i redovito odmarajte
- izbjegavajte alkohol, drogu i cigarete
- obavijestite osobe s kojima ste u kontaktu o pojavi bolesti
Iako je u našim krajevima broj novooboljelih od tuberkuloze sve manji, uz nastavak svih aktivnosti prema Nacionalnom programu borbe protiv tuberkuloze, može se očekivati daljnje smanjenje incidencije tuberkuloze u Hrvatskoj, a i u svijetu. Radi održavanja svih zaraznih bolesti pod kontrolom, pa tako i tuberkuloze, nužno je njihovo stalno praćenje i proučavanje, te određivanje mjera suzbijanja i prevencije njihova nastanka i širenja, a to se postiže jedino zajedničkim radom i suradnjom čitave zajednice i različitih službi, odnosno dobro organiziranim nacionalnim programima. Obilježavanje svjetskog dana tuberkuloze prilika je da državne i lokalne organizacije, ministarstva zdravlja i nositelji zdravstvene skrbi u svim zemljama svijeta, organizacije međunarodnog partnerstva, te internacionalni partneri i donatori zajedničkim snagama rade na podizanju svijesti o tuberkulozi, pojačaju svoje aktivnosti u obuhvatu svih oboljelih od tuberkuloze, te im osiguraju mogućnost rane dijagnoze, adekvatnog liječenja i izlječenja od tuberkuloze. Uz inovativne pristupe u poboljšanju testiranja i liječenja oboljelih, kao i razvijanja novih mogućnosti u dijagnostici, lijekovima i cjepivu protiv tuberkuloze, te zdravstvenim odgojem i prosvjećivanjem ljudi u pogledu tuberkuloze željeni cilj za iskorjenjivanjem ove bolesti do 2035. ne bi trebao biti nedostižan.
Izvor podataka:
World Health Organization: www.who.int/tb
Stop TB Partnership: www.stoptb.org European Centre for Disease Prevention and Control: www.ecdc.europa.eu
https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/244743/Fact-sheet,-Tuberculosis-in-the-WHO-European-Region-Eng.pdf
https://www.hzjz.hr/novosti/na-svjetski-dan-tuberkuloze-nastavlja-se-koncert-tobe-continued/
www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2016/05/06_EPI_TBC_2015.xlsx
https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/tuberculosis-surveillance-and-monitoring-europe-2019