O KOMARCIMA
Komarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca. Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje sitne građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv, jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače, oba se spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.
Porodica komaraca (Culicidae) dijeli se u tri potporodice:
- potporodica Anophenilea
- potporodica Culicinae
- potporodica Aedinea.
Potporodica Anophenilea ima samo rod Anopheles koji ima oko 100 vrsta od kojih u Hrvatskoj živi sedam. Većina su prijenosnici malarije pa ih nazivaju malaričnim komarcima. Vrsta Anopheles maculipennis, prije eradikacije malarije u Hrvatskoj, imala je veliku ulogu u prijenosu te bolesti.
Potporodica Culicinea ima više rodova, a najčešći je rod Culex od kojeg je najpoznatija vrsta obični komarac (Culex pipiens). Nalazimo ga najčešće u naseljima, gdje se leže u svim vodama koje nisu pod higijensko sanitarnim nadzorom (gnojnice, cisterne, bačve, kanalizacijska okna i dr.). Tijekom godine ima od 7 do 8 generacija, a ženke prezimljuju u podrumima, stajama, stanovima i dr. S tom vrstom imamo najviše problema jer je vrlo agresivna i neugodna za čovjeka.
Culex pipiens
Potporodica Aedinea su komarci divlje vrste koji žive u slobodnoj prirodi i rijetko ulaze u stanove. Aedes aegypti je tropska vrsta te potporodice koja je kućna vrsta u Africi i Južnoj Americi i prenosi žutu groznicu. Aedes albopictus, (Stegomyia albopicta, Skuse), odnosno azijski tigrasti komarac, vrsta je komarca čije se širenje u svijetu pažljivo prati u otprilike posljednjih dvadesetak godina. Azijski tigrasti komarac prisutan je i u Hrvatskoj otprilike od 2004. godine na priobalnom području, a postoje i zapisi o leglima u gradu Zagrebu. Najčešći zabilježeni način prijenosa ove vrste je u prometu starim rabljenim automobilskim gumama. Vrlo se naglo širi i prilagođava novim prostorima, zdravstveno značajan kao molestant – napasnik i kao potencijalni prijenosnik različitih arbovirusa i parazita, azijski tigrasti komarac izaziva zabrinutost svih javnozdravstvenih i znanstvenih ustanova. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, četiri tipa «dengue», nekoliko virusnih encefalitisa ( virus istočnog konjskog encefalitisa, St. Louis i LaCrosse encephalitis virusa ) te druge arboviruse i nametnika filariju.
Aedes albopictus
Ličinka komarca u vodi
Suzbijanje komaraca
U suzbijanju komaraca služimo se različitim metodama. Metode suzbijanja možemo podijeliti u biološke, mehaničke, fizikalne i kemijske, a prema načinu djelovanja adulticidno i larvicidno, s tim da se potonja metoda smatra najučinkovitijom. Adulticidna metoda služi samo kao nadopuna larvicidne metode i nikada ne smije biti osnovna i jedina metoda suzbijanja komaraca.
Biološka metoda suzbijanja zasniva se na tome da postoje prirodni neprijatelji iz različitih grupa živih organizama pa i samih insekata koji su u prirodi važan čimbenik održavanja prirodne ravnoteže i samoregulacije. Najčešće se koristi larvicidna metoda suzbijanja upotrebom ribica gambuzija ( Gambusia affinis Holbrooki ) koje jedu larve komaraca i bakterije Bacillus thuringiensis israeliensis koja proizvodi toksin koji nakon unosa u larvu izaziva smrt iste.
Mehanička metoda suzbijanja je primjena izravnog mehaničkog puta suzbijanja ili mehanički zahvat koji će onemogućiti razvoj i prehranu komaraca, najčešće upotrebom mreža , poklopaca, čak i plastičnih pokrivača za manje ribnjake i lokve.
Fizikalna metoda suzbijanja uključuje upotrebu različitih agenasa na koje su komarci osjetljivi i nakon određenog vremena ugibaju ili korištenje dezinsekcijskih lampi gdje se kombiniraju svjetlost i električna struja. Bitno je napomenuti da su mehaničke i fizikalne metode teško primjenjive na velikim područjima, gdje se uglavnom pribjegava biološkim ili kemijskim metodama.
Kemijska metoda suzbijanja je upotreba različitih kemijskih sredstava organske ili anorganske prirode, koji su za komarca otrov od kojega ugibaju. Zajednički ih nazivamo insekticidima. Upotreba insekticida u prirodnim uvjetima uvijek mora biti strogo kontrolirana, jer postoji mogućnost da strada i mnogo korisnih insekata. Najveće štete pri sustavnim dezinsekcijama komaraca zabilježene su na pčelama i to prilikom upotrebe aviona. Sukladno članku 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe DDD mjera (NN 35/07), primjena pesticida toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova ZABRANJENA je nad naseljenim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima. Pčelari moraju biti pravodobno obaviješteni da u to vrijeme ne puštaju pčele iz košnica na pašu. Uz to primjena pesticida iz aviona ima vrlo niski postotak učinkovitosti i vrlo kratku djelotvornost jer ne uništava ličinke komaraca.
Insekticidi se nikada ne primjenjuju u čistom stanju već uvijek razrijeđeni. Najvažniji razlog je to što je tehnički nemoguće malu količinu insekticida koja je dovoljna za trovanje insekta ravnomjerno rasporediti na određenu površinu. Neodgovarajuće tretiranje insekata dovodi do njihove rezistencije. To je osobito došlo do izražaja nakon široke primjene sintetskih insekticida. Primjenom jače doze insekticida, zbog brže selekcije i rezistencija se brže pojavljuje. Svako predoziranje insekticidima, kod nas često uobičajeno, pomaže i ubrzava pojavu rezistencije.
Obrana od komaraca mora se provoditi organizirano preko institucija koje su za to osposobljene putem sustavnih dezinsekcija programa suzbijanja komaraca. Ti programi moraju biti provedeni prema svjetskim normama i današnjim ekološkim i medicinskim dostignućima te moraju biti pod nadzorom nadležnih institucija. Život bez komaraca nije moguće stvoriti, jer se ne mogu u potpunosti uništiti, ali je moguće kontrolirati njihovu brojnost (sustavni programi suzbijanja) te se zaštititi prikladnom odjećom i repelentima koji tjeraju komarce.
Individualne mjere zaštite od komaraca uključuju:
- uklanjanje svih izvora stajaće vode najvažnije je u borbi protiv komaraca jer je ona neophodna za razvoj komaraca
- uništavanjem legla smanjuje se potreba primjene insekticida
- uklanjanje različitih nepotrebnih predmeta i posuda u kojima se nakuplja voda (auto-gume, boce, limenke, igračke i druge vrste posuda)
- redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u uporabi i zadržavaju vodu ( voda za zalijevanje vrta i cvijeća ) ili ih zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom
- propisno odlagati krupni otpad na zato predviđena mjesta
- održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca, fontane, održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (sustav pitke vode, vode za grijanje i hlađenje, krovni oluci, kanalizacija) da se voda u njima ne nakuplja
- vlasnici vulkanizerskih radionica i skladišta guma trebaju pravilno skladištiti stare gume slaganjem guma u oblik piramide, prazniti vodu iz guma, ili ih zaštititi nepropusnom folijom te prema potrebi provoditi dezinsekciju guma ako se u gumama nalaze ličinke komaraca
http://www.huddd.hr/komarci.html#bezvode