Inicijativom Svjetske federacije za mentalno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine se, već od 1992.g, 10.listopada obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja je javno osvješćivanje problema mentalnog zdravlja, poticanje javnih aktivnosti na području mentalnog zdravlja, unapređenje mentalnog zdravlja u programima javnog zdravstva, sve u cilju smanjenja tereta vezanog uz mentalne poremećaje.
Mentalno zdravlje podrazumijeva naše emocionalno, psihološko i društveno blagostanje. Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici“. Mentalno nam zdravlje pomaže u određivanju načina na koji se prilagođavamo zahtjevima današnjice, povezujemo se s drugima, rješavamo probleme i donosimo odluke.
Mentalno zdravlje je važno u svakoj fazi života, od djetinjstva preko adolescencije do odrasle dobi. Svjetska zdravstvena organizacija je fokus ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja usmjerila na mlade, s geslom „Mentalno zdravlje adolescenata u svijetu koji se mijenja“. Adolescencija je razvojna faza u kojoj dolazi do intenzivnog sazrijevanja: događaju se složene i značajne promjene na tjelesnoj, emocionalnoj, spoznajnoj, moralnoj i socijalnoj razini, čime mladi prolaze kroz složene razvojne zadaće. U ovoj fazi mladi grade vlastitu osobnost, te uspostavljaju sve kompleksnije odnose s drugima. Prolaze kroz unutarnju organizaciju vlastitih potreba, poriva, sposobnosti, društvenih uvjerenja, poimanja sebe i osobne povijesti.
Razvoju mlade osobe pomaže kada imaju „sigurnu bazu“ iz koje sigurno mogu kretati u široki svijet. Tu se podrazumijevaju sigurna i stabilna socijalna mreža – obitelj, škola, vršnjaci… – uz osobne psihičke snage. No, složeni razvojni zadaci nekim mladima donose teškoće, krize, kolebanja, lutanja, što može dovesti do mentalne bolesti. Uz to, širi pristup mrežnim tehnologijama, koje bez sumnje donosi mnoge prednosti, može donijeti i dodatne pritiske, budući da povezanost s virtualnim mrežama stalno raste, kao što rastu i rizici vezani za zlouporabu mreža.
Problemi mentalnog zdravlja negativno utječu na razmišljanje, raspoloženje i ponašanje, i mogu rezultirati nizom problema prilagodbe. Problemi mentalnog zdravlja u adolescentnoj dobi znače nepovoljnu perspektivu za kasniju dob. Podaci svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju da se polovica svih mentalnih poremećaja javlja do 14. godine života. Alarmantno, 80% mladih ljudi koji imaju problema s mentalnim zdravljem ne prima odgovarajuću pomoć. Ne smije se zaboraviti da je rano prepoznavanje mentalno-zdravstvenih problema iznimno važno zbog pravovremene intervencije i adekvatnog pružanja pomoći kako ne bi došlo do nastanka još ozbiljnijih i težih poremećaja.
Srećom, neki segmenti društva daju priznanje važnosti pomaganja mladim ljudima u izgradnji i očuvanju mentalne dobrobiti , kako bi se mogli nositi s izazovima današnjeg svijeta. Promicanje i zaštita mentalnog zdravlja adolescenata donosi prednosti zdravlju ne samo pojedinca, već i cjelokupnom društvu, uz zdrave mlade ljude koji mogu dati veći doprinos kroz radnu produktivnost. Roditelji, učitelji i stručnjaci mogu pomoći mladima u izgradnji životnih vještina kako bi im pomogli u rješavanju svakodnevnih izazova kod kuće i u školi.
Uključenje socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih sektora u programe promicanja mentalnog zdravlja mladih ljudi, kao i ulaganje politika u tom pravcu, neophodni su, što je u fokusu ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Intervencije, sadržaji i programi trebaju podizati svijest među adolescentima i mladim ljudima o načinima skrbi o njihovom mentalnom zdravlju. Upravo s tim ciljem Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije organiziralo je predavanje namijenjeno mladima pod nazivom “Što možemo učiniti za vlastito mentalno zdravlje?”.
tekst pripremila: Berta Bacinger Klobučarić, psiholog
