Uvodnom konferencijom Pilot projekta prevencije ovisnosti usmjerenog djeci i mladim Romima u Međimurskoj županiji u Romskom obiteljskom centru u Kuršancu obilježen je ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja pod motom „Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom“ (WHO).
Pilot projekt nastao je na temelju spoznaja o učestalosti problema s korištenjem sredstava ovisnosti među romskom djecom i mladima dobivenih istraživanjem Zlouporaba sredstava ovisnosti kod romskih zajednica u Međimurskoj županiji, koje je 2019. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije te Povjerenstvom za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije.
Projekt se s ciljem osnaživanja socijalnih i drugih životnih vještina od rujna ove godine provodi među roditeljima i učenicima 7. razreda u osnovnim školama u Macincu i Kuršancu, te među mladima u romskim naseljima Parag i Kuršanec. Nositelj projekta je Međimurska županija, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije, Školskim preventivnim programima, Centrom za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Obiteljski centar Čakovec, Policijskom upravom međimurskom, Osnovnom školom „Dr Ivana Novaka“ Macinec i Osnovnom školom Kuršanec te Vijećem romske nacionalne manjine. Financijski i stručno ga podupire Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Konferenciju je otvorila Maja Odrčić Mikulić, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije, a sudjelovali su Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Marina Payerl –Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Diana Uvodić –Đurić, voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ Međimurske županije, Alenka Bilić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec, Božena Dogša, ravnateljica OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, Radovan Gačal, glasnogovornik Policijske uprave međimurske, Elvis Kralj, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije, te drugi suradnici na projektu.
Uvodnu radionicu pod nazivom “FOKUS na ODVDJE i SADA” održala je psihologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije prof. Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja.
Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, sposoban je produktivno i plodno raditi, te na taj i druge načine pridonositi zajednici (WHO; 2001).
Pandemija COVID-19 imala je značajan utjecaj na narušavanje mentalnog zdravlja cjelokupnog stanovništva. Stvorena je globalna kriza mentalnog zdravlja zbog dugotrajne izoliranosti, nedostatnog socijalnog kontakta, straha od nepoznatog te brojnih kratkotrajnih i dugotrajnih stresova kojima su ljudi bili izloženi. Posebno valja istaknuti negativan utjecaj pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih.
- godine utvrđeno je da jedan od 8 ljudi živi s nekim poremećajem mentalnog zdravlja. Tijekom prve godine pandemije procjene pokazuju porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25%.
Istovremeno, otežan je rad i dostupnost mnogih službi u zdravstvenom, i drugim sektorima koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja.
Svjedoci smo i rastućih društvenih i ekonomskih nejednakosti, dugotrajnih ratnih sukoba, raseljavanja stanovništva. Samo u 2021. godini 84 milijuna ljudi diljem svijeta bilo je prisilno raseljeno, a početkom rata u Ukrajini prisilno se raseljavanje intenziviralo.
Nejednakosti u zdravlju, uključujući nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, stigma i diskriminacija i dalje predstavljaju prepreku društvenoj uključenosti i pristupu različitim oblicima skrbi o mentalnom zdravlju.
Svjetski dan mentalnog zdravlja prilika je da progovorimo o ovim rastućim problemima, ali i da pokušamo cjelokupnu zajednicu potaknuti na stvaranje pozitivnog ozračja u kojem će briga o mentalnom zdravlju postati jedan od vodećih prioriteta.
Želja nam je stvoriti svijet u kojem se mentalno zdravlje promiče, cijeni i štiti. Uživanje u dobrom mentalnom zdravlju jedno je od temeljnih ljudskih prava, stoga ga učinimo dostupnim svima, posebno onima koji su u ovom času u potrebi. Istaknuti valja i važnost svih preventivnih aktivnosti koje doprinose nastanku dobrog mentalnog zdravlja i smanjenju broja mentalnih poremećaja, čemu i predstavljeni pilot projekt svakako doprinosi. (Izvor: WHO)
Prije početka uvodne konferencije u okviru ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja djeca i njihovi roditelji zasadili su dva stabla koja su osigurana iz projekta „Zasadi stablo, ne budi panj“ u cilju podizanja svijesti o očuvanju prirode i stvaranja ugodnijeg i zdravijeg okoliša za odrastanje djece i mladih u romskom naselju Kuršanec. Obzirom na dobrobiti koje boravak u prirodi pruža čovjekovom psihičkom zdravlju, ovim činom dan je doprinos i za jačanje mentalnog zdravlja.
