Obzirom da se pušenje smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za nastanak brojnih bolesti Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31.svibnja Svjetskim danom nepušenja. Toga se dana u mnogim zemljama provode brojne preventivne aktivnosti posvećene suzbijanju epidemije pušenja, a ove godine istaknuta je kao vodeća tema „Okvirna konvencija o nadzoru nad duhanom – provodimo je”.
Povodom obilježavanja ovogodišnjeg Dana nepušenja u našoj županiji organizirane su sportske igre za učenike međimurskih osnovnih škola.
Organizatori obilježavanja ovogodišnjeg Dana nepušenja u našoj županiji pod nazivom “Igrajmo se i budimo zdravi” bili su:
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Školski preventivni programi Međimurske županije
Županijska liga protiv raka Čakovec
Udruga sportske rekreacije „Sport za sve „ Mala Subotica
Domaćin: II Osnovna škola Čakovec
U programu je sudjelovala dramska družina Osnovne škole Selnica koju vodi učiteljica Roberta Barat s ,posebno za tu priliku, osmišljenim i uvježbanim igrokazom: „Laboratorijski miš“. Izvrsno odigranim igrokazom koji je oduševio učenike i odrasle gledatelje, poslana je poruka o štetnosti pušenja.
Nakon igrokaza su organizirane sportske igre za učenike 6. razreda međimurskih osnovnih škola.
Isti dan u organizaciji Županijske lige protiv raka ispred robne kuće Betex na Jugu od 10 – 12 h djelatnici Odjela pulmologije ŽB Čakovec u suradnji s tvrtkom Boehringer Ingelheim Zagreb provodili su za zainteresirane prolaznike spirometriju – funkcionalnu pretragu pluća koja rano može upućivati na oštećenje pluća kao posljedicu pušenja.
O pojedinostima rekreativnih susreta učenika šestih razreda može se pročitati u Biltenu „Pljuga je mRak“ kojeg je priredio Valentin Šipuš iz Udruge sportske rekreacije „Sport za sve“ Mala Subotica.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava : „ Svakih 8 sekundi u svijetu umre jedan čovjek kao žrtva štetnog djelovanja duhana!“ Godišnje to iznosi oko 5 milijuna ljudi, a ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja do 2030. godine umirat će 10 milijuna ljudi godišnje zbog štetnih djelovanja pušenja!
U Hrvatskoj prema procjeni HZJZ od bolesti vezanih uz pušenje umire oko 9000 osoba.
Prema procjenama SZO pušači zbog prerane smrti u prosjeku gube 20-25 godina od svog očekivanog trajanja života, a 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerojatno će umrijeti od neke bolesti izazvane pušenjem.
Utjecaj pušenja na organizam
Duhanski dim sadrži preko 4 000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih – nikotin – stvara ovisnost. Organizam se postupno privikava na nikotin. U nepušača već doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 40 do 60 mg nikotina. S jednom popušenom cigaretom resorbira se 1,5-2,5 mg nikotina, koji se u organizmu relativno brzo razgrađuje, pa pušač tijekom dana može konzimirati veće količine nikotina bez znakova otrovanja. Nikotin neposredno u malim dozama potiče, a u velikim inhibira živčane impulse. U središnjem živčanom sustavu nakon početne ekscitacije (dišni centar, vazomotorni centar, centar za povraćanje) porastom doze slijede tremor i konvulzije, a zatim paraliza i smrt.
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene učinke sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuje oštećenja na endotelnim stanicama krvnih žila. Smatra ih se aktivatorima pucanja ateroma i sudionicima u trombogenezi.
Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, i to posebice srčanog i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.
Duhanski dim sadrži i iritanse koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije cilijarnog epitela i sužavanja bronhiola, te do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Smrtnost od te bolesti šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača. Pušenje je ujedno predisponirajući čimbenik za respiratorne infekcije i egzacerbacije astme.
Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti vezano s CO, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima, posebice anginom pektoris. Ugljikov monoksid povećava propusnost krvnožilnih stijenki za kolesterol i pospješuje stvaranje ateroma te i tako pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila.
U trudnica koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda. Stoga one češće rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece majki koje puše.
Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje. Ono povećava rizik od neplodnosti. Naime pojedina su istraživanja pokazala da žene koje puše više od 20 cigareta na dan imaju triput veći rizik od primarne tubarne neplodnosti i veći rizik od izvanmaternične trudnoće. Žene koje puše tijekom trudnoće imaju i veći rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja.
Isto tako žene koje puše imaju češće menstrualne poremećaje (dismenoreja, neredovite menstruacije itd.) te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze, a s time i raniji prestanak protektivnog učinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila.
U oba spola pušenje je čimbenik rizika i za ulkusnu bolest.
Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Rizik od umiranja zbog koronarne bolesti je 25% , a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća je 30-35% veći u nepušača koji su izloženi duhanskom dimu, nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad.
Udisanje duhanskog dima (pasivno pušenje) u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.
Duhanski je dim i rizičan po zdravlje na radnom mjestu. Štetni sastojci duhanskog dima (ugljični monoksid, nikotin, policiklički aromatski ugljikovodici, acetaldehid, benzen, akrolein, neki pesticidi, kadmij, krom, olovo itd.) djeluju ne samo kao iritansi, toksini, karcinogeni, mutageni, nego čine organizam osjetljivijim na tvari iz radne okoline. Pušenje, pa i zadimljeni prostor, odnosno pasivno pušenje, uz izloženost azbestu, arsenu, niklu, zračenju, nekim organskim spojevima i patogenim organizmima te animalnim i vegetabilnim prašinama na radnom mjestu, povećava rizik od pojavnosti raka.
Prema nekim autorima rizik za rak bronha i pluća je 20 puta veći u pušača nego u nepušača, rizik za koronarnu bolest srca je do 3 puta veći, a za cerebrovaskularnu bolest do 4 puta veći.
I pasivno pušenje – izloženost duhanskom dimu u prostoru predstavlja opasnost za zdravlje. Dugotrajna izloženost duhanskom dimu u odraslih nepušača povećava rizik obolijevanja od koronarne bolesti za 25 %, te 30-35 % od raka bronha i pluća.U dojenčadi i male djece izložene duhanskom dimu češće su upale respiratornog trakta, srednjeg uha, povećana vjerojatnost razvoja astme, povećana učestalost sindroma iznenadne smrti dojenčeta.
Pušenje je jedna od najraširenijih bolesti ovisnosti čije se štetne posljedice najčešće očituju u srednjoj i starijoj životnoj dobi, ali se navika pušenja najčešće stiče u adolescentnom razdoblju života.
Zahvaljujući brojnim preventivnim aktivnostima koje se provode na suzbijanju pušenja u nekim se razvijenim zemljama počinje zapažati trend smanjenja broja pušača među muškarcima dok je broj pušača među ženama u nekim zemljama u porastu.
Prema podacima SZO u svijetu je danas oko 9% pušača među ženama za razliku 40% pušača među muškarcima.
Duhanska industrija zato kao svoju ciljnu populaciju za regrutiranje novih pušača odabire žene te je nužno da zaštita žena od duhanskog dima bude važan dio sveobuhvatne strategije nadzora nad duhanom.
Mladi eksperimentiraju s cigaretama pod utjecajem svojih vršnjaka smatrajući to dokazom zrelosti i jednim od načina dokazivanja sebe i svoje odraslosti, a mnogi koji redovitije puše u adolescentnom periodu postaju redoviti pušači i u odrasloj dobi, izlažući se tako svim zdravstvenim rizicima koje takvo ponašanje sa sobom nosi .
Uz donošenje i provođenje pozitivnih zakonskih mjera koje zabranjuju pušenje u javnim zatvorenim prostorima, povisuju cijene cigaretama te zabranjuju prodaju cigareta mladima, kao i reklamiranje duhanskih proizvoda, smatramo izuzetno važnim uključivanje djece i mladih u preventivne programe i edukaciju o rizicima korištenja duhana.
