PROGRAM OČUVANJA MENTALNOG ZDRAVLJA SMANJENJEM NEGATIVNIH UTJECAJA TJESKOBE I STRESA
Pandemija koronavirusa je izvor stresa za većinu ljudi jer predstavlja realnu prijetnju zaraze i potencijalno ugrožavanje našeg fizičkog zdravlja. Uz neizvjesnost koju nosi svaki novi dan, sasvim je normalna prisutnost zabrinutosti i anksioznosti, dok kod nekih osoba ovakva situacija generira strah, osjećaje bespomoćnosti i beznađa, a može se pojaviti i panika.
U nizu
propisanih mjera zaštite javnog zdravlja, uz pomnu osobnu higijenu određeno je
socijalno distanciranje - maksimalno ostajanje kod kuće i isključivanje svih ne-nužnih
društvenih aktivnosti i kontakata. Socijalna isključenost nekima dodatno
otežava suočavanje sa stresnom situacijom i može pridonijeti lošem emocionalnom
stanju zbog pridodavanja osjećaja usamljenosti i depresivnog
raspoloženja.
Sasvim je
razumljivo i normalno osjećati se ranjivo i preplavljeno strahom i negativnim
osjećajima vezano za pandemiju. Stres, nervoza,
osjećaji nemira i napetosti, tjeskoba i depresija - sve to su stanja
koja su ozbiljna prijetnja mentalnom zdravlju, a narušeno mentalno zdravlje
prijetnja je i tjelesnom zdravlju. Stoga je važno da smo svi upoznati i
koristimo postupke koji nas mogu zaštititi od negativnih posljedica stresa.
Postoji niz
preporuka i savjeta kako se čim učinkovitije nositi s aktualnim nepovoljnim
okolnostima u cilju brige o vlastitom mentalnom zdravlju. Između ostalog,
svakako se predlaže redovito kontaktirati s drugim ljudima putem telefona,
društvenih mreža i e-pošte, jer takvi načini omogućuju zadržati bliskost s
osobama koje su nam važne, omogućuju dobivanje podrške i umanjuju socijalnu
izoliranost (više
o tome kako se povezati s drugima možete pročitati ovdje) . Preporuke nadalje uključuju i
redovito vježbanje, očuvanje higijene spavanja, zdravu i uravnoteženu prehranu
(o pravilnoj prehrani tijekom pandemije možete pročitati ovdje). Uputno je stvoriti
dnevnu rutinu, što pridonosi očuvanju osjećaja normalnosti.
Potrebno je upravljati vlastitim praćenjem pandemije u medijima: nije uputno
izbjegavati vijesti i dobro je stalno se informirati i educirati, ali ograničiti
unos vijesti na one iz provjerenih izvora. Također bismo
trebali biti svjesni i izbjegavati navike koje dugoročno nisu korisne, poput
pušenja i pijenja alkohola. (detaljnije smjernice o brizi za mentalno zdravlje tijekom
pandemije možete pročitati ovdje).
Ipak, i uz slijeđenje
ovakvih preporuka, kod mnogih osoba često se u glavama vrte
"samorazgovori" koji obiluju brigama i negativnim mislima o najgorim
scenarijima, mislima koje precjenjuju neka loša događanja. Negativne misli
pokreću u tijelu niz uznemirujućih senzacija poput pojačanog lupanja srca, pritiska
u glavi, grčeva u želucu… što pridonosi intenziviraju nepovoljnih emocija. No i
u takvim situacijama postoje strategije samopomoći vlastitom mentalnom zdravlju.
Stručnjaci za mentalno zdravlje iz relevantnih
institucija i organizacija - Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar
Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku
psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i
prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno
zdravstvo - osmislili su i izradili Program
očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa.
Program uključuje niz korisnih i
praktičnih vještina, svima dostupnih, za mogućnost upravljanja osobnom psihičkom
dobrobiti u ovim vremenima. Program se sastoji od
niza preporuka i savjeta zauzimanja za sebe učenjem razmišljanja na učinkovitiji način, zaustavljanjem
uznemirujućih misli koje potiču tjeskobu, osnaživanjem i opuštanjem. Preporuke
omogućavaju promjene u nekoliko područja mentalnog funkcioniranja, pri čemu
svako područje ima pozitivan utjecaj na ostala. Ciljevi su postići realna
razmišljanja koja će dovesti do olakšavajućih emocija te uravnoteženog gledanja
na pozitivne i negativne događaje.
Program se
sastoji od:
•
Uputa za vježbe disanja
•
Preporuka za suočavanje sa stresom
•
Uputa za progresivnu mišićnu relaksaciju
• Načina
prevladavanja uznemirujućih misli
• Preporuka za slušanje glazbe za
opuštanje i poboljšanje spavanja
Sve upute mogu se naći putem poveznica
na web stranicama institucija čiji stručnjaci su sudjelovali u njihovoj izradi:
www.bolnica-vrapce.hr
www.stampar.hr
www.hzjz.hr
Ukoliko ipak, uz sve dobre preporuke ne uspijevate sami izaći na kraj s tjeskobom ili drugim teškoćama mentalnog zdravlja, pozivamo vas da se posavjetujete s našim stručnjacima pozivom na telefonski broj 099 222 1 888. Razgovor sa stručnom osobom pomaže smanjiti razinu strepnje i nesigurnosti, tjeskobe i straha, a onima koji su prešli granicu stanja u kojoj je takav vid pomoći dostatan, savjetovat će se načini za ostvarivanje druge razine psihološke pomoći ili liječenja.
Berta Bacinger Klobučarić, prof.
psihologije
Diana Uvodić-Đurić, dr. med.
Ivona Orlović, dr. med.