Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba neizvjesnosti?
Naši
uobičajeni načini suočavanja sa stresom nisu nam dostupni - primjerice druženje
s dragom osobom, odlazak u teretanu ili na bazen, rasterećujuće obilaženje
dućana... Stoga pronalazimo, razvijamo i potičemo drugačije strategije kako
bismo umanjili utjecaj neizvjesnih vremena, te kako bismo držali tjeskobu pod
nadzorom.
Možemo tretirati izolaciju kao priliku
da radimo
one stvari u kojima uživamo i za koje obično nemamo vremena, poput čitanja,
enigmatike, pletenja… Naučite nešto novo, započnite s novim hobijima (u skladu
sa situacijom, primjerice, posadite sjemenke paprike skupljene od ručka ili
sjemenke kivija i pratite hoće li rasti). Obavite neke poslove kod kuće koje
odavno planirate. Izvršavanje zadataka poput čišćenja ormara ili garaže može
biti korisno jer nam odvraća pažnju od zabrinutih misli. Važno je vrijeme
provesti na konstruktivan način.
Predlaže se što je moguće više
održavati dnevnu rutinu, poput ustajanja ujutro u isto vrijeme, rituala održavanja
jutarnje higijene i bavljenja svim uobičajenim aktivnostima. Rutina općenito
daje predvidivost, što pridonosi osjećaju sigurnosti i očuvanju osjećaja
normalnosti, i s druge strane sprečava ili barem umanjuje razvoj osjećaja neizvjesnosti.
Ostati
povezan s drugim ljudima nije samo lijepa stvar, već je to zapravo važno za našu
mentalnu dobrobit, stoga je potrebno redovito javljati se prijateljima, članovima
rodbine, kolegama
i drugima. Zahvaljujući
raspoloživoj tehnologiji moguće je ostvarivati kontakte na daljinu umjesto stvarne
društvene povezanosti. Telefonski pozivi, slanje poruka i e-pošte, videopozivi
i drugo mogu nam nadoknaditi nedostatak osobnog kontakta. Dapače, to je i uputno
zbog ugodnog provođenja vremena, ali i preporučljivo je razgovarati s ljudima u
koje imamo povjerenja radi dijeljenja osjećaja i briga te radi podrške.
U
suočavanju s izolacijom od drugih ljudi može pomoći igra s kućnim ljubimcima. Iako Svjetska
zdravstvena organizacija govori da psi ne mogu dobiti koronavirus, valja
zadržati oprez i ipak se suzdržavati od maženja s ljubimcem. Naravno, uvijek je
važno oprati ruke nakon kontakta s njima. I baš kao što treba osigurati
dovoljno zaliha hrane i ostalih potrepština za sebe i obitelj, treba opskrbiti i
kućne ljubimce.
Ne treba zaboraviti da sunce i danje
svjetlo pomažu pozitivnijem raspoloženju. Stoga je dobro držati prozore
otvorenima i radi puštanja svježeg zraka i ulaska prirodne sunčeve svjetlosti. Imate
li balkon ili terasu, izađite povremeno.
Znamo
da tjelesno angažiranje smiruje napetost u tijelu i da to pridonosi smirivanju
napetosti u mislima i time pomaže u smanjenju stresa i negativnih emocionalnih
stanja. Ako imate dvorište izađite i hodajte, makar samo 15 minuta. Vježbati
možemo i unutar 4 zida, ne treba nam otmjena oprema ili puno vremena. Samo
treba utkati vježbu u svoju svakodnevicu. Npr. kod gledanja TV emisije, za
vrijeme reklama možemo raditi čučnjeve, istezati se, raditi jednostavne vježbe
ili slično. I malo svakodnevnog vježbanja je dovoljno.
Za
neke ljude je ovakva situacija rasprostranjenosti koronavirusa i zastrašujuća,
javljaju se nervoza, nemir, problemi spavanja, poremećaj apetita, teškoće
koncentracije, osjećaj stalnog grča u želucu, razdražljivost, napetost u
mišićima, strahovi, pa sve do panike - što su potpuno normalne ljudske reakcije
na potpuno nenormalnu situaciju. Postoje još neke stvari koje mogu
pomoći u stanjima intenzivne psihičke napetosti.
Možemo
prakticirati tehnike opuštanja i smirivanja, već prema vlastitim preferencijama.
Različiti će se ljudi opuštati na različite načine, u okvirima trenutno
mogućeg. Nekima pomažu i čine zadovoljstvo tople kupke u kadi ili pak topli tuš
- voda ima blagotvorni učinak na naše emocionalno stanje.
Mogu
se prakticirati različite vježbe meditacija i dubokog polaganog disanja, na
način da sami reguliramo disanje do što ugodnije razine.
Kao samopomoć, jedna od važnijih
metoda jest zauzimanje pozitivnog stava. Iako to može zvučati kao klišê, zaista
pomaže. Pri tome
ne valja
biti nerealan te zanemarivati rizik, već je uputno podsjetiti se da je ovakva
situacija samo privremena i da stanje izolacije u kojemu smo se zatekli neće biti
trajno. Također korisno je prisjetiti se
prevazilaženja problema u drugim teškim situacijama, što nas može uvjeriti da
ćemo se uspjeti nositi i s ovom situacijom.
Ako
se nađemo u poziciji da nas zabrinjavajuće misli preplave, dovoljno je potražiti
nekoliko stvari u svom domu koje nas čine da se osjećamo sigurno - skupina
obiteljskih fotografija, vrt u dvorištu, nešto što nam je važno i blisko. Time
se stavljamo u poziciju 'psihološkog uzemljenja' (kontrole) što smanjuje zabrinutost.
Predlaže
se pronaći način kako se nasmijati, jer humor je dobar mehanizam za suočavanje
u kriznim vremenima: pronaći izvore koji su smiješni, npr. filmovi ili TV
emisije ili čitanje viceva.
Nije
nevažno voditi osnovnu brigu o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, što je
potrebno radi jačanje imunološkog sustava - važnog čimbenika u borbi protiv
virusa. Pored toga, posljednjih godina znanstvenici upućuju na neke namirnice
koje zbog svog nutritivnog sastava pomažu u smanjenju tjeskobe, npr. pileće i
pureće bijelo meso, banane, citrusi, borovnice, čaj (zeleni, kamilica), maslac
od kikirikija, jaja, grčki jogurt, tamna čokolada.
Faktor
koji smanjuje anksioznost je osjećaj kontrole nad onim na što možemo utjecati.
Trenutno na mnoge stvari ne možemo utjecati ali možemo na naše odabire, koji
neka idu u pametnom pravcu. Primjerice: ostati doma, pravilnom prehranom jačati
imunitet, pažljivo brinuti o osobnoj higijeni, a također i izbjegavati
negativne utjecaje na naše tijelo, kao što su pušenje i pijenje alkohola.
Treba imati na umu da je sve
prolazno, svaki trenutak, više ili manje povoljan za nas. Ukoliko, unatoč svim
naporima, primijetite da otežano funkcionirate ili se ne možete nositi s
težinom tjeskobe, tuge, straha ili ljutnje potrebno je kontaktirati stručnjaka
za mentalno zdravlje radi podrške i pomoći.
Berta Bacinger Klobučarić, prof.
psihologije
Diana Uvodić-Đurić, dr. med.
Ivona Orlović, dr. med.