Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba neizvjesnosti?

            Naši uobičajeni načini suočavanja sa stresom nisu nam dostupni - primjerice druženje s dragom osobom, odlazak u teretanu ili na bazen, rasterećujuće obilaženje dućana... Stoga pronalazimo, razvijamo i potičemo drugačije strategije kako bismo umanjili utjecaj neizvjesnih vremena, te kako bismo držali tjeskobu pod nadzorom.

            Možemo tretirati izolaciju kao priliku da radimo one stvari u kojima uživamo i za koje obično nemamo vremena, poput čitanja, enigmatike, pletenja… Naučite nešto novo, započnite s novim hobijima (u skladu sa situacijom, primjerice, posadite sjemenke paprike skupljene od ručka ili sjemenke kivija i pratite hoće li rasti). Obavite neke poslove kod kuće koje odavno planirate. Izvršavanje zadataka poput čišćenja ormara ili garaže može biti korisno jer nam odvraća pažnju od zabrinutih misli. Važno je vrijeme provesti na konstruktivan način.

            Predlaže se što je moguće više održavati dnevnu rutinu, poput ustajanja ujutro u isto vrijeme, rituala održavanja jutarnje higijene i bavljenja svim uobičajenim aktivnostima. Rutina općenito daje predvidivost, što pridonosi osjećaju sigurnosti i očuvanju osjećaja normalnosti, i s druge strane sprečava ili barem umanjuje razvoj osjećaja neizvjesnosti.

            Ostati povezan s drugim ljudima nije samo lijepa stvar, već je to zapravo važno za našu mentalnu dobrobit, stoga je potrebno redovito javljati se prijateljima, članovima rodbine, kolegama i drugima. Zahvaljujući raspoloživoj tehnologiji moguće je ostvarivati kontakte na daljinu umjesto stvarne društvene povezanosti. Telefonski pozivi, slanje poruka i e-pošte, videopozivi i drugo mogu nam nadoknaditi nedostatak osobnog kontakta. Dapače, to je i uputno zbog ugodnog provođenja vremena, ali i preporučljivo je razgovarati s ljudima u koje imamo povjerenja radi dijeljenja osjećaja i briga te radi podrške.

            U suočavanju s izolacijom od drugih ljudi može pomoći igra s kućnim ljubimcima. Iako Svjetska zdravstvena organizacija govori da psi ne mogu dobiti koronavirus, valja zadržati oprez i ipak se suzdržavati od maženja s ljubimcem. Naravno, uvijek je važno oprati ruke nakon kontakta s njima. I baš kao što treba osigurati dovoljno zaliha hrane i ostalih potrepština za sebe i obitelj, treba opskrbiti i kućne ljubimce.

            Ne treba zaboraviti da sunce i danje svjetlo pomažu pozitivnijem raspoloženju. Stoga je dobro držati prozore otvorenima i radi puštanja svježeg zraka i ulaska prirodne sunčeve svjetlosti. Imate li balkon ili terasu, izađite povremeno.

            Znamo da tjelesno angažiranje smiruje napetost u tijelu i da to pridonosi smirivanju napetosti u mislima i time pomaže u smanjenju stresa i negativnih emocionalnih stanja. Ako imate dvorište izađite i hodajte, makar samo 15 minuta. Vježbati možemo i unutar 4 zida, ne treba nam otmjena oprema ili puno vremena. Samo treba utkati vježbu u svoju svakodnevicu. Npr. kod gledanja TV emisije, za vrijeme reklama možemo raditi čučnjeve, istezati se, raditi jednostavne vježbe ili slično. I malo svakodnevnog vježbanja je dovoljno.

            Za neke ljude je ovakva situacija rasprostranjenosti koronavirusa i zastrašujuća, javljaju se nervoza, nemir, problemi spavanja, poremećaj apetita, teškoće koncentracije, osjećaj stalnog grča u želucu, razdražljivost, napetost u mišićima, strahovi, pa sve do panike - što su potpuno normalne ljudske reakcije na potpuno nenormalnu situaciju. Postoje još neke stvari koje mogu pomoći u stanjima intenzivne psihičke napetosti.

            Možemo prakticirati tehnike opuštanja i smirivanja, već prema vlastitim preferencijama. Različiti će se ljudi opuštati na različite načine, u okvirima trenutno mogućeg. Nekima pomažu i čine zadovoljstvo tople kupke u kadi ili pak topli tuš - voda ima blagotvorni učinak na naše emocionalno stanje.

            Mogu se prakticirati različite vježbe meditacija i dubokog polaganog disanja, na način da sami reguliramo disanje do što ugodnije razine.

            Kao samopomoć, jedna od važnijih metoda jest zauzimanje pozitivnog stava. Iako to može zvučati kao klišê, zaista pomaže. Pri tome ne valja biti nerealan te zanemarivati rizik, već je uputno podsjetiti se da je ovakva situacija samo privremena i da stanje izolacije u kojemu smo se zatekli neće biti trajno. Također korisno je prisjetiti se prevazilaženja problema u drugim teškim situacijama, što nas može uvjeriti da ćemo se uspjeti nositi i s ovom situacijom.

            Ako se nađemo u poziciji da nas zabrinjavajuće misli preplave, dovoljno je potražiti nekoliko stvari u svom domu koje nas čine da se osjećamo sigurno - skupina obiteljskih fotografija, vrt u dvorištu, nešto što nam je važno i blisko. Time se stavljamo u poziciju 'psihološkog uzemljenja' (kontrole) što smanjuje zabrinutost.

            Predlaže se pronaći način kako se nasmijati, jer humor je dobar mehanizam za suočavanje u kriznim vremenima: pronaći izvore koji su smiješni, npr. filmovi ili TV emisije ili čitanje viceva.

            Nije nevažno voditi osnovnu brigu o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, što je potrebno radi jačanje imunološkog sustava - važnog čimbenika u borbi protiv virusa. Pored toga, posljednjih godina znanstvenici upućuju na neke namirnice koje zbog svog nutritivnog sastava pomažu u smanjenju tjeskobe, npr. pileće i pureće bijelo meso, banane, citrusi, borovnice, čaj (zeleni, kamilica), maslac od kikirikija, jaja, grčki jogurt, tamna čokolada.

            Faktor koji smanjuje anksioznost je osjećaj kontrole nad onim na što možemo utjecati. Trenutno na mnoge stvari ne možemo utjecati ali možemo na naše odabire, koji neka idu u pametnom pravcu. Primjerice: ostati doma, pravilnom prehranom jačati imunitet, pažljivo brinuti o osobnoj higijeni, a također i izbjegavati negativne utjecaje na naše tijelo, kao što su pušenje i pijenje alkohola.

            Treba imati na umu da je sve prolazno, svaki trenutak, više ili manje povoljan za nas. Ukoliko, unatoč svim naporima, primijetite da otežano funkcionirate ili se ne možete nositi s težinom tjeskobe, tuge, straha ili ljutnje potrebno je kontaktirati stručnjaka za mentalno zdravlje radi podrške i pomoći.

Berta Bacinger Klobučarić, prof. psihologije

Diana Uvodić-Đurić, dr. med.

Ivona Orlović, dr. med.