Ispiši Pošalji prijatelju Kontaktirajte nas

Panika ne pomaže kod koronavirusa

Zbog pandemije koronavirusne infekcije, COVID-19, mnogi se ljudi osjećaju anksiozno. Određena razina tjeskobe je normalna, dapače, potiče nas na promišljanje, planiranje i rješavanje problema. No visoka razina anksioznosti lako može prijeći u panični oblik.

U trenutnoj situaciji s koronavirusom, anksioznost potiče prevenciju i oprez u ponašanju. Međutim, naši zabrinuti umovi lako mogu precijeniti stvarnu prijetnju i podcijeniti vlastitu sposobnost da se suočimo s ovom situacijom. Ekstremna anksioznost može postati koronavirusna panika. Kad smo u stanju panike, patimo, stresiramo sebe i ljude oko sebe i vjerojatnije je da ćemo pogriješiti i uključiti se u neracionalne odluke i ponašanje. Panika može stvoriti nove probleme, poput prekomjerne i nepotrebne kupnje, koja može dovesti do nedostatka zaštitnih maski i sredstava za dezinfekciju, te pustošenja polica u dućanima. Prevelika anksioznost jedne osobe utječe na ljude u okružju i može stvoriti emocionalnu zarazu i širiti paniku.

Primamljivo je stalno provjeravati aktualno stanje o rasprostranjenosti virusa, ali prečesta provjera može nas držati u eskaliranom, nezdravom stanju tjeskobe. Fokusiranje na katastrofalne misli i predviđanja, posebno s obzirom na primjere u društvenim medijima, može potaknuti panične osjećaje.
Poželjno je i potrebno informirati se, ali preporučljivo je držati se pouzdanih izvora informacija, kao i informirati se o ključnim sigurnosnim mjerama opreza. Tjeskobu možemo smanjiti smanjujući rizike poduzimanjem razumnih mjera opreza. Potrebno je slijediti sigurnosne savjete Svjetske zdravstvene organizacije i preporuke Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poput učestalog pranja ruku, redovitog spavanja i brige o svom imunološkom sustavu. To se posebno odnosi na skupinu ljudi koji su rizični za zarazu. Priprema plana za budućnost, poput minimiziranja izloženosti velikim gužvama, ima smisla i može pomoći u smanjenju anksioznosti.

tekst pripremila: Berta Bacinger Klobučarić, prof. psihologije

Besplatni info telefoni za nacionalne programe

Rak grlića maternice i rak dojke

Rak debelog crijeva

0800-200-080

Djelatnosti
Školska medicina 040 312 157
Mikrobiološki laboratorij 040 310 336
Epidemiologija 040 310 337
Javno zdravstvo 040 386 839
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja,
prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
040 314 400
Računovodstvo 040 386 825
Ravnateljstvo 040 311 790
KONTAKT

Ivana Gorana Kovačića 1E,
40 000 Čakovec

Tel/Fax: 040/310-338
E-mail: info->zzjz-ck|hr

Kontaktirajte nas online