GROZNICA ZAPADNOG NILA (WEST NILE FEVER)
Groznica zapadnog Nila
virusna je bolest uzrokovana istoimenim virusom ( West nile virus, WN virus) iz
roda Flavivirusa i porodice Flavivirusa.
Virus je prvi puta otkriven
1937. godine kod žene iz Ugande ( područje zapadno od Nila ) te je po tome i
dobio ime. Unazad dvadesetak godina diljem svijeta zabilježene su epidemije WN
bolesti. Osim SAD-a epidemije su zabilježene i u Europi ( Italija, Rumunjska,
Grčka, Srbija). Prvi slučajevi oboljenja ljudi u Hrvatskoj zabilježeni su 2012. godine u tri županije istočne
Hrvatske.
Prirodni rezervoar i domaćin WN virusa su ptice (pronađen
je u preko 300 vrsta ptica) . Za prijenos virusa neophodan je vektor/ komarac
iz roda Culex, iako je virus pronađen i u drugim vrstama komaraca (Aedes/
Anopheles). Čovjek, konji i ostali sisavci ( mačke, psi…) zaraze se ubodom
zaraženog komarca. Nije opisan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka ili s
životinje na čovjeka. Moguć je prijenos virusa transplantacijom organa, transfuzijom
krvi i u trudnoći, ali izuzetno rijetko.
Od pojave
prvooboljelih od bolesti Zapadnog Nila na području Hrvatske početkom srpnja pa
do uključivo 10. rujna 2018. godine, bolest je laboratorijski potvrđena u
ukupno 39 osoba. Većina oboljelih osoba (35) je zaražena na području
sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske. Najveći broj oboljelih
zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji (14 oboljelih), te na području
Grada Zagreba i Zagrebačke županije (9 oboljelih). Ostale županije s potvrđenim
slučajevima bolesti Zapadnog Nila u ljudi su Vukovarsko-srijemska (3),
Varaždinska (3), Brodsko-posavska (2), Koprivničko-križevačka (2), Karlovačka
(1), Međimurska (1), Požeško-slavonska (1), Istarska (1) i Šibensko-kninska
županija (1). S obzirom na mjesto boravka u vrijeme inkubacije, dvoje oboljelih
je zaraženo izvan Hrvatske, dok se u dvoje oboljelih ne može sa sigurnošću
utvrditi mjesto zaražavanja. U većine oboljelih se radi o kliničkom obliku
bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav (tzv. neuroinvazivni oblik
bolesti), a u jedne je osobe bolest završila smrtnim ishodom.
U Međimurskoj županiji je do
13.09.2018. zabilježen jedan slučaj ove bolesti a treći slučaj od
2012. godine kad se ta bolest bilježi u RH ( prvi je bio 2013. godine, a
drugi slučaj 2017.)
Detaljni opis bolesti (uzročnik,
način prijenosa bolesti, klinička slika te mjere sprječavanja širenja) nalaze
se u priloženoj PDF datoteci.
