GROZNICA ZAPADNOG NILA (WEST NILE FEVER)

Groznica zapadnog Nila virusna je bolest uzrokovana istoimenim virusom ( West nile virus, WN virus) iz roda Flavivirusa i porodice Flavivirusa.

Virus je prvi puta otkriven 1937. godine kod žene iz Ugande ( područje zapadno od Nila ) te je po tome i dobio ime. Unazad dvadesetak godina diljem svijeta zabilježene su epidemije WN bolesti. Osim SAD-a epidemije su zabilježene i u Europi ( Italija, Rumunjska, Grčka, Srbija). Prvi slučajevi oboljenja ljudi u Hrvatskoj zabilježeni  su 2012. godine u tri županije istočne Hrvatske.

Prirodni rezervoar i domaćin WN virusa su ptice (pronađen je u preko 300 vrsta ptica) . Za prijenos virusa neophodan je vektor/ komarac iz roda Culex, iako je virus pronađen i u drugim vrstama komaraca (Aedes/ Anopheles). Čovjek, konji i ostali sisavci ( mačke, psi…) zaraze se ubodom zaraženog komarca. Nije opisan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka ili s životinje na čovjeka. Moguć je prijenos virusa transplantacijom organa, transfuzijom krvi i u trudnoći, ali izuzetno  rijetko.

Od pojave prvooboljelih od bolesti Zapadnog Nila na području Hrvatske početkom srpnja pa do uključivo 10. rujna 2018. godine, bolest je laboratorijski potvrđena u ukupno 39 osoba. Većina oboljelih osoba (35) je zaražena na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji (14 oboljelih), te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (9 oboljelih). Ostale županije s potvrđenim slučajevima bolesti Zapadnog Nila u ljudi su Vukovarsko-srijemska (3), Varaždinska (3), Brodsko-posavska (2), Koprivničko-križevačka (2), Karlovačka (1), Međimurska (1), Požeško-slavonska (1), Istarska (1) i Šibensko-kninska županija (1). S obzirom na mjesto boravka u vrijeme inkubacije, dvoje oboljelih je zaraženo izvan Hrvatske, dok se u dvoje oboljelih ne može sa sigurnošću utvrditi mjesto zaražavanja. U većine oboljelih se radi o kliničkom obliku bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav (tzv. neuroinvazivni oblik bolesti), a u jedne je osobe bolest završila smrtnim ishodom.

U Međimurskoj županiji je do 13.09.2018. zabilježen jedan slučaj ove bolesti a treći slučaj  od 2012. godine kad se ta bolest bilježi u RH ( prvi je bio  2013. godine, a drugi slučaj 2017.)

Detaljni opis bolesti (uzročnik, način prijenosa bolesti, klinička slika te mjere sprječavanja širenja) nalaze se u priloženoj PDF datoteci.