Ispiši Pošalji prijatelju Kontaktirajte nas

Gripa - ozbiljna virusna bolest

Što je gripa?

Gripa je akutna bolest dišnog sustava koja je uzrokovana virusom gripe.

Svijetom cirkuliraju tri tipa virusa: virus gripe A,  B i C.

Na površini virusa nalaze se proteini hemaglutinin (H ) i neuraminidaza( N ) koji su nestabilni, stalno  se mijenjanju, preslaguju  te na taj način dolazi do promjene (mutacija) virusa.

Osobito sklon promjenama je virus gripe  A koji svojim malim promjenama, tzv. driftovima (događaju se svake 2-3 godine) izaziva epidemije, a velikim promjenama, tzv. shiftovima (događaju svakih 10-50 godina) izaziva pandemiju.

Virus gripe  B je stabilniji i izaziva epidemije s blažom kliničkom slikom svakih 5-6 godina.

Na virusu gripe C do sada nije nije zabilježena niti jedna promjena te izuzetno rijetko izaziva bolest sličnu običnoj prehladi.

 

Što je epidemija/ pandemija gripe?

Na našem području  gripa se pojavljuje sezonski svake godine u zimskim mjesecima ( od prosinca do travnja) u manjim ili većim epidemijama.

U vrijeme epidemije gripe očekuje se da će oboljeti 1/10 odraslog stanovništva te 1/3 djece .

Virusi gripe imaju veliku sklonost stalnim promjenama. Kada se virus bitno promijeni, svi su ljudi osjetljivi, jer ranije stvorena otpornost (imunost) više ne štiti od bolesti. Tada se može pojaviti epidemija koja se brzo širi diljem svijeta i stoga se naziva pandemijom. U pandemiji obolijeva velik broj ljudi, a bolest može biti jednaka ili teža od uobičajene sezonske gripe koja se pojavljuje svake godine.

 

Kako prepoznati gripu – koji su znakovi bolesti?

  • vrućica, temperatura > 38° C
  • zimica, tresavica
  • opća slabost i nemoć
  • glavobolja
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • kašalj
  • curenje i začepljenost nosa
  • nagli početak bolesti (obično za1-3 dana od kontakta s oboljelom osobom)

Najčešća komplikacija gripe je upala pluća kod odraslih te upala srednjeg uha kod djece dok  kod kroničnih bolesnika  može doći do pogoršanja osnovne bolesti.

 

Što učiniti ako obolite od gripe?

Liječite se simptomatskim mjerama:

- mirovanje, ležanje u krevetu (svakako ne raditi za vrijeme trajanja bolesti- sposobnost za rad nakon 24h od normalizacije tjelesne temperature)

- unos dovoljnih količina tekućine (čajevi, prirodni sokovi, C-vitamin,voda)

- snižavanje povišene tjelesne temperature tuširanjem u mlačnoj vodi, hladnim oblozima, te lijekovima (paracetamolom, ibuprofenom)

- javite se svom liječniku obiteljske medicine koji će Vam dati savjet, ako je potrebno dogovoriti dolazak u ambulantu ili kućnu posjetu

- pridržavajte se savjeta liječnika

- jedite lako probavljivu hranu

- izbjegavajte alkoholna pića

- uzimajte propisane  lijekove ako ste kronični bolesnik

- poseban oprez potreban je kod oboljele djece, trudnica i teških kroničnih bolesnika

- posebni (antivirusni) lijekovi uzimaju se samo po preporuci  liječnika, efikasni su ako se sa liječenjem započne unutar prvih 48 sati od početka simptoma

Samo najteži slučajevi oboljenja i bolesnici kod kojih je došlo do komplikacija upućuju se na bolničko liječenje.

 

Kada obavezno treba potražiti HITNU medicinsku pomoć?      

Ukoliko je prisutan jedan ili više  od sljedećih simptoma najvjerojatnije je došlo do komplikacija bolesti:

- otežano disanje i kratkoća daha

- bol ili pritisak u prsima ili trbuhu

- iznenadna vrtoglavica, ošamućenost

- smetenost

- teško ili učestalo povraćanje

- prvotni simptomi nalik gripi su se smirili, a onda se ponovno pojavili s povišenom temperaturom,  pojačanim kašljem i općim lošim stanjem

 

Tko je u većem riziku od razvoja komplikacija gripe?

- stariji od 65 godina

- trudnice

- dojenčad ispod 6 mjeseci starosti

- kronični plućni bolesnici (uključujući  astmu)

- kronični kardiovaskularni bolesnici (npr. infarkt miokarda, srčane greške, zatajenje srca, POVIŠEN TLAK NE PREDSTAVLJA POSEBAN RIZIK OD KOMPLIKACIJA),

- kronični bubrežni bolesnici, bolesnici koji boluju od bolesti jetre

- bolesnici koji boluju od hematoloških, neuroloških, neuromuskularnih ili metaboličkih bolesti,  bolesnici sa šećernom bolešću

- bolesnici s imunodeficijencijom i oslabljenim imunološkim sustavom (HIV, terapija kortikosteroidima, karcinom, kemoterapija)

- osobe mlađe od 19 godina na dugotrajnoj terapiji salicilatima

- osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, pretile osobe

 

Kako spriječiti zarazu virusom gripe?

Opće mjere:

- redovito prozračujte prostorije

- često perite ruke vodom i sapunom, ili koristite alkoholni dezinficijens za ruke (mora sadržavati barem 60% alkohola)             

-     provodite pravilnu higijenu dišnih puteva(prekrijte maramicom usta i nos prilikom kihanja i kašljanja, ,odložite maramicu nakon brisanja nosa u kantu za otpatke, a ne spremati u džep ili torbu ,perite ruke nakon brisanja nosa, kašljanja, kihanja)

- izbjegavajte doticanje očiju, nosa ili usta rukama koje niste prethodno oprali i tako spriječite ulazak virusa preko sluznica.

- izbjegavanje bliski kontakt sa bolesnim osobama ( kritična udaljenost od oboljelog 1 m)         

- ako ste bolesni ostanite kod kuće i izbjegavajte kontakte sa zdravim osobama osim medicinskog osoblja

- za vrijeme trajanja  bolesti ne ići na posao, u školu ili u vrtić

- ostanite kod kuće 24 sata nakon normalizacije tjelesne temperature

Oboljeli može koristiti zaštitnu masku kako bi se spriječilo širenje na druge članove obitelji (osobito ako su članovi obitelji osobe s povećanim rizikom obolijevanja i komplikacija). Nošenje zaštitne maske zdravih osoba kao i izbjegavanje grupiranja ljudi,  ne postiže se željeni učinak smanjenja obolijevanja od gripe.

 

Cijepljenje je  najučinkovitija  mjera za sprječavanje obolijevanja od gripe

Cijepiti se mogu djeca starija od 6 mjeseci i odrasli, a  osobito  se preporuča prioriteninim skupinama stanovništva (starijim od 65 godina, svim osobama  koje imaju kronične bolesti uključujući i djecu, svim osobama sa smanjenim obrambenim sustavom zbog bolesti ( npr. osobe sa zloćudnim bolestima ili osobe na terapiji  kemostaticima), zdravstvenim djelatnicima i osobama koje skrbe o bolesnicima).

Cijepljenje se preporuča prije početka sezone gripe no i u tijeku same epidemije mogu se cijepiti  svi zainteresirani.

Potrebno je oko 2 tjedna nakon cijepljenja da bi se stvorila solidna zaštita od bolesti, a kod osoba koje se cijepe redovito svake godine dovoljno je i manje vremena (oko tjedan dana od cijepljenja).

Jednom preboljela gripa ne pruža zaštitu od obolijevanja gripe sljedeće sezone, zaštita je tipno specifična. Zbog promjena u cirkulirajućim sojevima virusa kao i zbog mogućeg pada/gubitka zaštitnih protutijela u krvi, potrebno je cijepiti se svake godine.

 

Izvor:

Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević“

Pripremile:  liječnice Djelatnosti za epidemiologiju

Vezani sadržaj:
USLUGE
Cijepljenje
Sanitarne iskaznice
Tečaj higijenskog minimuma
Ispitivanje vode
Ispitivanje namirnica
Ispitivanje predmeta opće uporabe

Besplatni info telefoni za nacionalne programe

Rak grlića maternice i rak dojke

Rak debelog crijeva

0800-200-080

Djelatnosti
Školska medicina 040 312 157
Mikrobiološki laboratorij 040 310 336
Epidemiologija 040 310 337
Javno zdravstvo 040 386 839
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja,
prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
040 314 400
Računovodstvo 040 386 825
Ravnateljstvo 040 311 790
KONTAKT

Ivana Gorana Kovačića 1E,
40 000 Čakovec

Tel/Fax: 040/310-338
E-mail: info->zzjz-ck|hr

Kontaktirajte nas online