Ispiši Pošalji prijatelju Kontaktirajte nas

Meningokokna bolest

​Meningokoknom bolešću nazivamo infekcije uzrokovane bakterijom Neisseria meningitidis  a one se mogu očitovati kao asimptomatsko kliconoštvo, nespecifični faringitis ( upala grla), upala pluća, gnojni meningitis te kao akutna  sepsa.

Meningokokna bolest je zarazna bolest rasprostranjena po cijelom svijetu. Sub-Saharsko područje Afrike smatra se endemičnim područjem s najvećim brojem oboljelih.
U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) kroz cijelu godinu no ipak više u kasnu zimu i rano proljeće  čemu pogoduje suho i hladno vrijeme.

Uzročnik meningokokne bolesti je bakterija koja se naziva Neisseria meningitidis tj. meningokok. Razlikujemo 13 seroloških grupa Neisserie meningitidis, od kojih je najznačajnija skupina B, a značajne su još i serogrupe A, C, Y, W 135. Serogrupa B je najzastupljenija u Europi, Republici Hrvatskoj a isto tako i u našoj županiji te izaziva pojedinačna oboljenja.


Serogrupe A i C izazivaju meningokoknu bolest najčešće u Africi u vidu epidemija, serogrupe W 135  češće uzrokuje sepsu a grupa E (Y) izaziva pojavu rijetke meningokokne upale pluća.

Meningokok je bakterija koja živi na sluznici nosa i ždrijela isključivo čovjeka. Provedene studije ukazale su na prisutnost kliconoštva od 1 do čak 40% u pojedinim populacijama. Oralno i nazofaringealno kliconoštvo najveće je u djece školske dobi i adolescenata. Kliconoštvo je češće u ljudi koji žive u lošijim socioekonomskim uvjetima i ne varira s obzirom na godišnje razdoblje iako je bolest češća tijekom suhih i hladnih mjeseci u godini. Kliconoštvo je obično prolazno i traje sve dok se ne pojave specifična protutijela.
Važno je znati da meningokok u vanjskoj sredini brzo ugiba.

Izvor zaraze je čovjek odnosno najčešće zdravi kliconoša koji svojim sekretima iz usne šupljine i kapljicama iz dišnog sustava u bliskom kontaktu s drugom osobom može meningokoka prenijeti na drugu osobu.

Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt (obiteljsko okruženje, kihanje i kašljanje, ljubljenje, gusti smještaj u spavaonicama, pijenje iz istih čaša,...) sa zdravim kliconošom, a da li će netko i oboljeti od meningokokne bolesti ovisi o nizu čimbenika, a između ostalog o otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka.

Obolijevaju najmanje otporni, a to su najčešće djeca od 6 mjeseci do 5 godina starosti te školska djeca, a vrlo rijetko odrasli. Inkubacija je vrijeme od infekcije (ulaska meningokoka u organizam) do pojave prvih znakova bolesti, a kreće se od 3-4 dana no može varirati od 2-10 dana.

Meningokokna bolest se najčešće manifestira u dva oblika, kao meningitis ili kao sepsa.
Meningokokni meningitis nastaje zbog prodora meningokoka u moždane ovojnice i tekućinu koja oplakuje mozak i leđnu moždinu (likvor). Meningitis se razvije češće nego sepsa, a i prognoza mu je znatno bolja (smrtnost 10% ) mada su moguće i trajne neželjene posljedice kao što su oštećenje sluha i vida te neurološke smetnje.

Meningokokni meningitis se očituje naglim početkom bolesti s visokom temperaturom i tresavicom, glavoboljom, bolovima u mišićima s ukočenosti šije, mučninom i povraćanjem naročito u djece te općim lošim stanjem s poremećajem svijesti.

Meningokokna sepsa podrazumijeva prisustvo meningokoka u krvi oboljeloga te stoga ima i lošiju prognozu (smrtnost 50%). Uz već spomenute simptome kod meningitisa u sepsi se javljaju i točkasta krvarenja u koži po trupu i donjim ekstremitetima oboljelog te u unutarnjim organima.
Najgori oblik bolesti je tzv. fulminantna (brzo progresivna) sepsa koja se uglavnom javlja kod male djece, a očituje se naglim početkom s visokom vrućicom i pomućenjem svijesti sve do kome ili opsežnim krvarenjima u koži i sluznicama te u unutarnjim organima pri čemu dolazi do njihovog zatajenja u roku od 6 sati do maksimalno 24 (48) sati sa smrtnosti od 95%.

Liječenje  meningokokne bolesti mora započeti što prije, odmah po klinički postavljenoj sumnji na meningokoknu bolest, primjenom adekvatnih antibiotika u bolničkoj skrbi. Prognoza bolesti ovisi i o ranoj dijagnozi i ranoj primjeni lijekova te se meningokokna bolest smatra jednim od hitnih stanja u medicini. Preventivne mjere svode se na kemoprofilaksu ( profilaktičku primjenu antibiotika cotrimoxasol ili rifampicin ili ceftriaxon ili ciprofloxacin) svim  bliskim kontaktima -obiteljski kontakti, osobe koje su sa oboljelom osobom imale svakodnevni bliski kontakt naročito u kolektivima predškolskog uzrasta ili u kolektivima zatvorenog tipa, a prema preporuci epidemiologa.



Također je važno provoditi kontinuirano, a u slučaju pojave bolesti pojačanu nespecifičnu prevenciju za sve kapljične infekcije kao što je provjetravanje prostorija, čišćenje i dezinfekciju prostora, pribora i opreme, održavanje osobne higijene i higijene okoliša s naglaskom na dovoljnu međusobnu udaljenost ležaja za spavanje.
Za sada postoji četverovalentno cjepivo koje sadrži serogrupe A,C,Y,W135 te se primjenjuje za putnike u zemlje gdje te serogrupe uzrokuju bolest. Cjepivo za Neisseriu meningitidis serogrupe B koja uzrokuje meningokoknu bolest kod nas ne postoji.

Pripremila: Višnja Smilović, dr. med., spec. epidemiolog
Vezani sadržaj:
USLUGE
Cijepljenje
Sanitarne iskaznice
Tečaj higijenskog minimuma
Ispitivanje vode
Ispitivanje namirnica
Ispitivanje predmeta opće uporabe

Besplatni info telefoni za nacionalne programe

Rak grlića maternice i rak dojke

Rak debelog crijeva

0800-200-080

Djelatnosti
Školska medicina 040 312 157
Mikrobiološki laboratorij 040 310 336
Epidemiologija 040 310 337
Javno zdravstvo 040 386 839
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja,
prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
040 314 400
Računovodstvo 040 386 825
Ravnateljstvo 040 311 790
KONTAKT

Ivana Gorana Kovačića 1E,
40 000 Čakovec

Tel/Fax: 040/310-338
E-mail: info->zzjz-ck|hr

Kontaktirajte nas online